Matea Šabić Sabljić / BRODI/ONA_Porinuće
Matea Šabić Sabljić, BRODI/ONA_Porinuće
u suradnji s Hrvatski pomorski muzej Split, HULU Split, ŠRD Lubin Matejuška
Matejuška, Trumbićeva obala 3
srijeda, 18.05.2022., 18 sati
Međunarodna pomorska organizacija UN-a ove je godine po prvi puta proglasila 18.05.2022. Međunarodnim danom žena u pomorstvu, što se preklapa i s Međunarodnim danom muzeja, koji se već neko vrijeme obilježava tog istog dana.
Taj će uistinu jedinstven datum Matea Šabić Sabljić, vizualna umjetnica i autorica instalacije BRODI/ONA, u suradnji s partnerskom institucijom Hrvatskim pomorskim muzejom Split i udrugom HULU Split obilježiti performativnom akcijom PORINUĆA u lučici Matejuška s početkom u 18 sati, uz podršku ŠRD Lubin Matejuška.
Nastavak je to i logičan slijed umjetničke intervencije Matee Šabić Sabljić u Hrvatski pomorski muzej Split održane u sklopu 41. Splitskog salona “Ne posve izgubljeni jedni za druge” (23.11.-16.12.2021.) kustosica Ivane Meštrov i Ane Janevski. Tom je prilikom autorica intervenirala unutar stalnog muzejskog postava čiji dominantni historiografski narativ moreplovstva i brodogradnje izostavlja žensko prisustvo. U postav su se umetnule po obliku arhetipske brodice-njih šest- vlastoručno izrađene od nađenog drvenog materijala(objet trouvé), te premazane epoxy smolom. Paralelno s njima muzej su osvojile nove, po autoričnim subjektivnom ključu ispisane muzeološke legende, svojevrsni uljezi u stalni muzejski postav, ukazujući da u pomorstvu itekako ima mjesta za žene.
Ispisujući linije kontinuiteta, na porinuću će se vijoriti i 122 zastavice s imenima i kratkim biografskim opisima 122 pomorske heroine kroz povijest ali i sadašnjost, informirajući javnost o njihovim istraživačkim, navigacijskim, inžinjerskim i aktivističkim pothvatima.
Brodi/ona_ porinuće je posveta svim ženama koje su se oduprijele višestoljetnim zabranama i predrasudama po kojima je “žena nesreća na brodu”. Vrijedi napomenuti da iako je nakon niz stoljeća ženska ravnopravnost i pravo na jednako školovanje izboreno, žene sudjeluju s manje od 2% u svjetskoj pomorskoj industriji.
Ova performativna akcija Mateje Šabić Sabljić, osim što daje na vidljivosti mnogim lokalno i internacionalno prešućenim i zaboravljenim povijestima, prvenstveno je posveta svim onima koje su krčile puteve za nas, te solidarizacija s onima koje u tome ustraju i danas, gradeći tako bolja mora i sutra.
Ivana Meštrov
07.12.1982. god. rođena u Splitu, odrasla u Trogiru
2012. god. diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, Odsjek za animirani film i nove medije
(mentorica : Nicole Hewitt)
Živi u Zagrebu, ponekad i u Dubrovniku.
“ Kroz svoj umjetnički rad često interveniram u javne prostore, želeći djelovati u i kroz grad, ”ispisivati grad”, koristiti ga kao medij, kao mjesto (slučajnih) susreta, dijaloga, interakcije umjetnosti i svakodnevnice u opoziciji sa stvarnosti zasićenom funkcionalnom i potrošačkom ikonografijom suvremenog društva, ponekad se i kamuflirajući u njen jezik ili medij, sa svrhom da pokušam uspostaviti, ispitati ili isprobati komunikaciju kroz poetsku gestu medijskih transformacija i jezičnih kodova, eksperiment ka otvaranju prema svijetu koji dijelim s drugima, kao “čežnju za (estetiziranim) dijalogom”.
Uglavnom kreiram interaktivne multimedijalne instalacije kojima istražujem prostor između: jezika, znaka, pisma, komunikacije, vremena., odnosa : starih i novih medija, svjetla i mraka, kretanja i mirovanja.., zvuka i tišine, intimnog i javnog, putovanja i stajanja., Povodim se estetskim, poetskim, ekološkim, interaktivnim, socijalno osviještenim, socijalno angažiranim, samoodrživim, i “sam svoj majstor” principima. Istražujem prostore i granice između prirode, umjetnosti i robe.. U posljednjim ciklusima, na tankoj liniji umjetničkog i praktičnog g/radim osobne minijaturne Utopijske eksperimente kroz različite medije, šireći granice multimedijalne umjetničke prakse pjesničkim-poduzetništvom i konceptualnim-obrtništvom. Uklapam ih/se u okoliš, u ekosustav, čak i u/iz čahura gradova “.