PONEDJELJAK 19.11. 2018. u 20:00h<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n MULTIMEDIJALNI KULTURNI CENTAR – SPLIT<\/strong><\/p>\n Ulica Slobode 28 <\/strong><\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n ________________<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n Jakov BUDE\u0160A \/ Zlatan DUMANI\u0106 \/ Lucija JELOVAC-RIZZI \/<\/strong> Maxim\u00a0 KRSTULOVI\u0106 \/ Ivica TOLI\u0106<\/strong><\/p>\n Multimedijalni kulturni centar 19.11.- 14.12. 2018.<\/strong><\/p>\n kustos: dr.sc. Ton\u0107i \u0160itin\u00a0<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Izlo\u017eba preminulih splitskih umjetnika koji su neupitno zadu\u017eili hrvatsku kulturu, ali su i dalje na \u017ealost nedovoljno poznati u nacionalnim okvirima nastojat \u0107e ispraviti ove nepravde.<\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n \u00a0 ZABORAVLJENI UMJETNICI PONOVO NA SCENI \u00a0<\/strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n Jakov BUDE\u0160A \/ Zlatan DUMANI\u0106 \/ Lucija JELOVAC-RIZZI \/<\/strong> Maxim\u00a0 KRSTULOVI\u0106 \/ Ivica TOLI\u0106<\/strong><\/p>\n Nismo insistirali ni na kakvoj povezanosti navedenih umjetnika, od kojih je \u010detvero ro\u0111eno prije Drugog svjetskog rata i formiralo se spajanjem iskustava razli\u010ditih likovnih pravaca, koji su obilje\u017eili prvu polovicu 20.stolje\u0107a, ali i kasnije principe multikulturalnosti unutar kojih grade svoj mikrosvijet. Svaki je umjetnik na kraju postao svijet za sebe upravo zbog posebnosti memorije, intime \u017eivota koji raste u sugestivnom prostoru njihova doma i hrani se strujama unutra\u0161nje svijesti. Svi su oni ulazili u moju du\u0161u kao u svoju ku\u0107u introvertirani i melankoli\u010dni, distancirani, okrenuti sebi i umjetnosti koja je bila njihova nikad prekinuta opsesija. O\u010dekivano, u cijeloj toj generaciji umjetnika oslobo\u0111enih izvitoperenih ambicija, osje\u0107ala se gor\u010dina uvrije\u0111enosti ljudi kojima je \u017eivot donosio manje nego \u0161to su se objektivno mogli nadati.<\/p>\n Najposlije, \u010demu posebna sje\u0107anja, komu su ona potrebna, \u0161to od nekoga upamtiti, a \u0161to zaboraviti, kako osvijetliti skrivene margine koje poti\u010du dru\u0161tvene promjene, jesu li umjetnici i dalje glasnici novog, humanizma i duhovne obnove, djeluje li njihov imaginarij kao krik protiv patnje, memento o tragi\u010dnoj prolaznosti\u2026 Ovdje skicozno predstavljena djela nabrojenih umjetnika, kao i ona koja \u0107e nastaviti dolaziti iz dubina na\u0161e povijesti, djeluju kao magijski obred i zanosni pozdrav onih koji ulaze, nadamo se, u trajnu memoriju grada i pod zlatnu kupolu umjetnosti koja nas krijepi zanosima svog fanatizma.<\/p>\n (iz teksta kustosa dr.sc Ton\u0107i \u0160itin)<\/em><\/p>\n ____________________<\/p>\n <\/p>\n Jakov Bude\u0161a<\/strong> (Premuda, 16. 11. 1922. \u2013 Split, 21. 8. 2003.), slikar i grafi\u010dar. Nakon zavr\u0161ene U\u010diteljske \u0161kole u Zadru i \u0160kole likovnih umjetnosti diplomira na Pedago\u0161koj akademiji u Splitu. Pored ostalog prihva\u0107a razli\u010dite poslove u splitskom kazali\u0161tu, poduze\u0107u \u201eJugoplastika\u201c(logo-ptica s krilima) da bi se kona\u010dno zaposlio kao nastavnik u \u0160koli primijenjenih umjetnosti u Splitu (osniva\u010d grafi\u010dkog odjela). Grafi\u010dku struku usavr\u0161avao je kod prof. Josipa Resteka u Zagrebu i u radionici Galilea Burina u Veneciji, \u0161to je kreativno primjenjivao u nastavi i osobnom stru\u010dnom osposobljavanju. Dobitnik je prve nagrade za grafiku na VIII. mediteranskom biennalu u Aleksandriji, 1970. Samostalno je izlagao u Splitu, Beogradu, Zadru, Mostaru i \u0160ibeniku. Bavio se usavr\u0161avanjem grafi\u010dke tehnologije u raznim pravcima \u0161to je rezultiralo originalnim i nekonvencionalnim umjetni\u010dkim rezultatima koji su ga proslavili.<\/p>\n \u2026.doajen je splitske grafi\u010dke scene, slikar i likovni pedagog koji imponira opusom visoke kvalitete. Zaokupljen impresijama oto\u010dkog djetinjstva, sivim i sme\u0111im tonovima ku\u0107a i opustjelih otoka koji se utapaju u bjelilu ispranih ploha, hibridnih pejsa\u017ea i sunca koje \u017ee\u017ee. Bude\u0161a se proslavio kao vrsni crta\u010d i nagra\u0111ivani grafi\u010dar, koristi razli\u010dite tehnike i materijale, \u010dudesne koloristi\u010dke proplamsaje ili diskretni unutra\u0161nji luminizam koji njegovim kompozicijama daje prepoznatljiv i suvremen biljeg kojeg \u0107e slijediti generacije prvih poslijeratnih \u0161kolovanih grafi\u010dara.<\/em><\/p>\n \u00a0<\/em><\/p>\n <\/p>\n Zlatan Dumani\u0107<\/strong> (Split, 26.1.1951. \u2013 Split, 21.1.2017.), pomorski kapetan, svestrani umjetnik samouk koji se s uspjehom ogleda u gotovo svim slikarskim i kiparskim formama. Njegova umjetni\u010dka aktivnost po\u010dinje u okviru Crvenog peristila i Grupe 3i. Izvan dru\u0161tvenog konteksta i zadanih pravaca Dumani\u0107 prezentira niz multimedijalnih akcija, performansa, kola\u017ea, asambla\u017ea, ru\u010dno ra\u0111enih eksperimentalnih knjiga razli\u010ditih sadr\u017eaja, raznovrsnih drvenih i plasti\u010dnih eksponata i dr. Predstavljao je Hrvatsku na 51. Venecijanskom biennalu i sudjelovao na ve\u0107em broju skupnih i samostalnih izlo\u017ebi na kojima je do izra\u017eaja dolazila njegova artisti\u010dka beskompromisnost i za\u010dudna originalnost.<\/p>\n \u2026.Zlatan je izuzetno zanimljiv i kao slikar i kao sudbina. Imao je sve \u0161to treba jednoj slobodnoj, neobuzdanoj, performerskoj i nomadskoj du\u0161i koja tra\u017ei i pronalazi posvuda \u017eivotnu radost, talasanje mora i ljubav koja dolazi i odlazi. Raznoliki radovi sastavni su dio \u017eivota i krik veselja koji nosi prepoznatljiv rukopis ne mare\u0107i za slikarska pravila i kompozicijske uzuse, jo\u0161 manje oko\u00a0 brige zgotovljenja djela. Svaka je slika, a ovdje smo se opredijelili za mahom \u0161tafelajne radove, dio \u017eivotne freske umjetnika\u00a0 koji je enfant terrible splitske likovne scene i individualac koji ne funkcionira po nekom obrascu nego spaja u sebi vi\u0161e komponenti i slikarskih tehnika na razme\u0111u izme\u0111u do\u017eivljenog i izma\u0161tanog svijeta. <\/em><\/p>\n <\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n Lucija Jelovac-Rizzi<\/strong> (Cavtat, 3.3.1930. –\u00a0 Split, 6.1.2016.), ak.slikarica. Zavr\u0161ila je Realnu gimnaziju u Splitu, potom diplomirala slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Antuna Mezdji\u0107a. Od 1957. je \u010dlanica HDLU-a. Sudjeluje na brojnim samostalnim i skupnim izlo\u017ebama u Hrvatskoj i inozemstvu. Njezine radove nalazimo na gotovo svim Prvomajskim izlo\u017ebama splitskih umjetnika, Splitskom salonu i izlo\u017ebama malog formata, kao \u0161to ih nalazimo u nekim stranim muzejima i privatnim kolekcijama.<\/p>\n \u2026..u vremenu koje postaje umorno i zasi\u0107eno od jednog \u017eanra ili struje, Lucija se vra\u0107a svakodnevici, \u017eivotu i ljudima oko sebe, figurativnom \u0161tafelajnom slikarstvu. Fokusirana je na ljudski lik, crte\u017e glave i\u00a0 tijela u formalnom i simboli\u010dkom smislu iskazuju\u0107i se kao crta\u010dica bez premca koja gradi prepoznatljiv likovni izraz. Dodirnula je osjetljive socijalne teme i sigurnom linijom prati kako se ljudi nose s moralnim i egzistencijalnim izazovima nedvojbeno iskazuju\u0107i humanisti\u010dku poruku prenesenu simbolikom i metaforikom dramatskog naboja.<\/em><\/p>\n \u00a0<\/em><\/p>\n <\/p>\n Maksim Krstulovi\u0107<\/strong> (Split, 26.8.1933. \u2013 London, 21.5. 1974.), ak.slikar, grafi\u010dar, dizajner interijera. Zavr\u0161io je gimnaziju \u201eVladimir Nazor\u201c u Splitu, potom i slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu te specijalku kod Marina Tartaglie. Izla\u017ee i u okvirima dviju grupa: \u201e15 mladih\u201c i Grupa trojice. Sudjeluje na brojnim samostalnim i skupnim izlo\u017ebama diljem Hrvatske i inozemstva. Radio je i kao \u010dlan uredni\u0161tva \u010dasopisa za knji\u017eevnost, umjetnost i suvremene probleme \u201eVidik\u201c. Pred kraj \u017eivota, fasciniran engleskim romanti\u010dnim slikarom Williamom Turnerom, odlazi na studijski boravak u London gdje mu se nasilno prekida \u017eivotna parabola.<\/p>\n \u2026kona\u010dna valorizacija Maximovog kvalitativno impozantnog opusa jo\u0161 nije zgotovljena, sve je iz kratkog \u017eivota ovog zanesenog pustolova romanti\u010dne naravi, hrabrog samotnjaka i stvaralaca ljepote work in progress. Nose\u0107i se s okrutnostima \u017eivota sa\u010duvao je specifi\u010dni senzibilitet melankolika i sanjara, njegovi pejsa\u017ei su svijetli kao i\u00a0 goli kamenjari Mosora, meki \u0161timunzi otkrivaju duhovni post koji tra\u017ei, poput njegova profesora, \u201eono drugo\u201c u motivu\u2026.Crte\u017ei, portreti i grafike puni su iznena\u0111enja ekspresivno-simboli\u010dke i intimisti\u010dke konotacije kao\u201c\u010dvorovi stvarala\u010dke muke i obra\u010duna unutar sebe\u201c(Jeli\u010di\u0107)<\/em><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ivica Toli\u0107<\/strong> (Trogir, 15.3.1930. \u2013Split, 4.7.2017.), ak.slikar, kreator lutaka, scenograf, redatelj, ravnatelj kazali\u0161ta lutaka. Zavr\u0161io je \u0160kolu primijenjenih umjetnosti u Splitu i diplomirao na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Zagrebu. Kao kreator lutaka, scenograf, redatelj i ravnatelj djeluje, niz godina u kazali\u0161tu lutaka \u201ePionir\u201c u Splitu. Aktivni je \u010dlan i povremeno u vodstvu HDLU-a Split. Pripremio je vi\u0161e samostalnih izlo\u017ebi u Hrvatskoj i sudjelovao na vi\u0161e skupnih izlo\u017ebi u zemlji i inozemstvu. Njegovi se radovi nalaze u brojnim hrvatskim i svjetskim muzejima i privatnim zbirkama.<\/p>\n![\"40.](\"http:\/\/hulu-split.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/40.-splitski-salon-mkc.jpg\")
<\/strong><\/p>\n