Kuratori:
1. dio (Dalibor Prančević)
2. dio (Toni Horvatić)
NAGRADE:
žiri 36. splitskog salona u sastavu Jasminka Babić, Sandi Bulimbašić i Jasna Gluić dodijelio je sljedeće nagrade:
Velika nagrada Emanuel Vidović jednoglasno je dodijeljena umjetniku
Alemu Korkutu za rad Plima (2008.-2009.).
Krećući se unutar oznaka skulptorske discipline kao ponajprije "doživljaja tijela u prostoru" te gradnje plastične tvorbe, umjetnik na likovno zanimljiv način uključuje u djelo i dimenziju promjenjivosti, referirajući se na vrijeme, te modus
konzumiranja umjetničkog djela. Element promjenjivosti forme/djela uključuje istodobno i gledatelja i njegovo kretanje, te ovisi o njemu. Sveobuhvatnost cjeline postignuta je minimalnim sredstvima izraza, vrsnim poznavanjem materijala i
forme te iznimnom izvedbom.
Tri jednakovrijedne nagrade dodijeljene su: Viktoru Popoviću za rad Bez naziva (2009.),
Rinu Efendiću za rad Prije i poslije i
Valentinu Biliću Prciću za rad Novi (2009.).
Rad Viktora Popovića polazi od kvaliteta dodijeljenih skulpturalnosti po temeljnoj definiciji, te likovno čistim jezikom kreira novo psihološko iskustvo prostora.
Obilježava ga idejna i izvedbena dosljednost, čime je postignuta zaokruženost cjeline, suglasje forme i značenja koje se ne kreće samo unutar umjetničkog konteksta i prostorno-osjetilnog doživljaja rada.
Radovi Rina Efendića i Valentina Bilića Prcića provociraju na razmišljanje o skulpturi kroz iskustvo slike, odnosno kroz imanentna svojstva fotografskog medija, te računaju s kvalitetom prostornosti kao psihološke, odnosno mentalne kategorije stvorene samim načinom materijalizacije, odnosno retorikom prikaza.
Rad Rina Efendića nudi istodobno i intimistički pristup i društveni angažman, dok rad Valentina Bilića Prcića obilježava univerzalnost teme preko istraživanja medija koje nije svrha samom sebi, već je dio pomno promišljenoga koncepta.
Koordinatori
izložbe:
- Ivo županović,
- Mateo Perasović.
Video dokumentacija
izložbe:
- Toni Meštrović
Realizaciju
izložbe podržala je:
- Služba
za kulturu Poglavarstva Grada Splita
UVODNIK
Splitski salon ustanovljen je godine 1969. kao selektivna izložba splitskih umjetnika, novum likovne scene zasićene stereotipima i monotonijom dotadašnjih revijalnih manifestacija. Do 2002.godine Salon brodi kao godišnja žirirana izložba recentnih radova uglavnom splitskih autora. Nakon jednogodišnje hibernacije transformira se u bijenalnu kustosku tematsku izložbu na poziv, i uključuje autore iz cijele Hrvatske. Naoko radikalan zaokret potaknut je nezadovoljstvom sudionika splitske likovne scene, padom medijske pozornosti i neartikuliranom recepcijom javnosti.
Na posljednja četiri Salona, uključujući i ovogodišnji, u izboru osam kustosa podastrti su radovi 203 umjetnika, održano je pet predavanja i predstavljeno šest projekata.
Time se Splitski salon dokazuje kao najznačajniji dogaðaj na likovnoj sceni grada i postaje kapitalna investicija grada Splita u kulturu.
Doprinos organizatora ovoj manifestaciji suport je produkciji i reprezentaciji radova, kakav po našim spoznajama nije uobičajen u drugim sredinama.
Trideset šesti Splitski salon, po izboru kiparski, ne bavi se nužno definicijom medija niti metierskim jezikom izražavanja, nego nudi na uvid dvije tematski odvojene cjeline u slobodnom kustoskom postavu.
Dalibor Prančević potpisuje izbor i postav radova u Multimedijalnom kulturnom centru i Akvariju na Bačvicama, a Toni Horvatić izbor i postav radova u Podrumima Dioklecijanove palače.
Mateo Perasović