DENIS KRAŠKOVIĆ

Rođen je 1972. u Zagrebu. Diplomirao je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti
u Zagrebu 1994. godine. Od 2007. zaposlen je kao docent na Likovnom odsjeku
Umjetničke akademije u Osijeku. Dobitnik je nekoliko nagrada, između ostalih
i Grand prixa Salona mladih u Zagrebu za 2000. godinu. Izlagao je na brojnim
samostalnim i skupnim izložbama kako u Hrvatskoj (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek,
Rovinj, Pula, Labin, Koprivnica, Sisak, Dubrovnik, Šibenik, Slavonski Brod, Krapina...),
tako i u inozemstvu (Budimpešta, Berlin, Beč, Los Angeles, Torino, Prag, Metz, Tel
Aviv, Krakow, Johannesburg, Ljubljana, Skopje, Ortona, Gubbio...).

http://kraskovic.blogspot.com

 



Gulaš, 2007.
instalacija (ready made)
40 x 40 x 5 cm

“Rad Gulaš na prvi je pogled igra i vic, ali iza njega se skriva vrlo ozbiljna tema, a
to je rat. Sukob između ljudi koji, čini se, traje konstantno; kojega vode vojnici,
ali se zapravo generira u salonima, gdje se poslužuje hrana na ovakvim antiknim
pladnjevima. Cilj mi je da se iz ovog rada može iščitati to da svi mi ujutro ispijamo
kavicu, živimo više-manje ugodnim građanskim životima, a zapravo se istodobno
događaju vrlo krvavi ratovi koji se više ne manifestiraju u bitkama ili junačkim
borbama na livadi, nego se vode preko institucija moći koje zaista melju ljude i
pretvaraju ih u zvijeri. U današnje doba, uza svu tehnologiju i vrijednosti koje su
ljudi stvorili, mislim da je to apsurdno. Tako je i moj rad apsurdan i vjerujem da je
preslika današnjega društva. Rat nam je serviran, to je nešto najnormalnije i takva
se situacija mora gutati.”

 

 

 

Spasi ugroženu gljivu, 2007.
društvena igra
print na papiru, polimer, glina
50x50 cm

PRAVILA IGRE:
Igra započinje praznim terenom, a igrači naizmjence postavljaju 34 figure na crna
okrugla polja, i to na način da sljedeći potez mora biti na polje do prethodno
postavljene gljive; ako to nije moguće, figura se mora postaviti na najbliže moguće
polje. Kada se sve figure postave na teren, igra se nastavlja. Moguće je pomaknuti
bilo koju figuru za jedno polje ili preskakanjem jedne, odnosno više figura na
slobodno polje (kao u dami). Potez iste figure ne smije se ponavljati dva puta,
to jest jedan krug od pomicanja. Cilj igre je osvojiti kvadrat i na taj način spasiti
ugroženu vrstu gljive, odnosno osvojiti bod. Svaki kvadrat moguće je osvojiti četiri
puta, a kod svakog poentiranja igrač postavlja žeton u osvojeno polje. Kvadrat se
osvaja postavljanjem istih četiriju vrsta gljiva (ili otrovnih crvenih ili jestivih bijelih).
Žuta gljiva je džoker, i ona vrijedi i kao otrovna i kao jestiva gljiva, to jest može ih
zamijeniti. Pobjeđuje igrač s više osvojenih bodova.
“Spasi ugroženu gljivu misaona je i edukativna igra koju igraju dva igrača. Cilj igre
je spasiti više gljiva od protivnika, to jest sakupiti više žetona. Na svakom žetonu
je prikaz ugrožene vrste gljive. Broj žetona je 34 i pobjeđuje igrač s više osvojenih
bodova. Na žetonima su prikazane hrvatske ugrožene vrste gljiva kojih trenutno
ima 350 vrsta.”

 

 

 

 


Prosvjetljenje, 2009.
svjetlosna instalacija
30 x 30 x 20 cm (5 kutija)

“Poanta mojeg rada je ta što su sveci ljudi svih dobnih skupina, kasta i rasa. Tako
imamo sveca dijete (D. Savio) sveca ženu (R. Limska) zatim sveca crnca (M. de
Porres), sveca bivšeg razvratnika (Augustin) te sveca bivšeg ubojicu (Pavle).
Oni svi svjedoče kako je prosvjetljenje neselektivan čin i da je prosvjetljenje
moguće kod svih ljudi. Prosvjetljenje je za mene najveći i najpozitivniji događaj koji
se čovjeku može dogoditi u životu.
Tema prosvjetljenja donesena je u ovom radu na doslovnoj i materijalnoj razini,
što sam pokušao dobiti odgovarajućim izborom materijala, a to su žarulje, to jest
svjetlost i toplina te kamen koji ima visoku transparentnost.”