Ivana Rod / Između redaka
Ivana Rod vrlo se rano, još tijekom svojih studentskih dana, odlučila za medij umjetničke knjige. Ovaj hibridni medij od konca 18. stoljeća, posebno tijekom prošloga, pa tako i u 21. stoljeću[1] privlači mnoge umjetnike, usprkos sve snažnijoj dominaciji novih tehnologija i načina komunikacije.[2] Možda baš zbog ustoličenja ekrana računala i pametnih telefona kao prevladavajuće platforme preuzimanja i konzumiranja različitih sadržaja, čime se općenito redefinira uloga i forma knjiga, časopisa i ostalih tiskovina, umjetnici prepoznaju važnost istraživanja te likovne forme. Osnovna motivacijska premisa za njezin odabir jest mogućnost neposrednoga, osobnoga i intimnoga povezivanja na relaciji autor – predmet – promatrač.[3]
Na počecima Ivanina oblikovanja umjetničke knjige, dominirao je bujni, ekspresivni crtež, inspiriran literarnim sadržajem (diplomski rad Snake Book – Little Bit Of Love, prema poeziji Pabla Nerude, 20 ljubavnih pjesama i jedna očajnikova, 2014.). No, autorica se postupno primiče redukciji, to jest odmaku od crteža, i posezanju za otisnutom riječi, bilo da je autorica sama tiska, bilo da preuzima postojeće. Fokus njezina interesa je na riječima i na interpretaciji sadržaja kroz postupak njegova preslagivanja i reprogramiranja.
Polazište jednoga od ciklusa, koji se predstavlja na ovoj izložbi, je knjiga francuske književnice Marguerite Duras Ljubavnik, točnije njezinih 28 stranica, koje predstavljaju 28 Ivaninih godina. Na odabranim listovima knjige autorica selektivno skriva postojeći sadržaj, ostavljajući dijelove s kojima se poistovjećuje, i tako kreira vlastitu priču. Tim postupkom ona dvostruko naglašava kompleksnu uloga naratorice (one u romanu i sebe), čiji se monolog formira u napetom postupku otkrivanja i negiranja.
Smisao monološkog iskaza odražava se stoga podjednako u onome što je (ostalo) ispisano, i onome što je izbrisano, prešućeno, odnosno cenzurirano. Metodičnim analiziranjem i uslojavanjem iskaza koji ostvaruje u kolažima, Ivana Rod osvještava formiranje pojedinca unutar okvira narativa kojega sačinjavaju mikro momenti svakodnevnice. Također, usporedno Ivana osamostaljuje svoj glas u dnevničkim, lapidarnim zapisima nastalima tijekom svakodnevnih putovanja vlakom. Unutarnje impresije uslojenim pretakanjem iz pozitiva prelaze u negativ, a apstrahiranje riječi i njihova smisla dodatno je osnaženo pridruživanjem apstraktnih otisaka.
Monolog, koji je glavna tema spomenutog ciklusa, slijed je prvenstveno dijaloga Ivane Rod s Marguerite Duras, te sa samom sobom, a potom poticaj dijalogu svakoga narednog promatrača, to jest čitača Ivaninih umjetničkih knjiga i kolaža. Gonetanje se ostvaruje u susretu s pojedinačnim ostvarenjem ali i cjelinom, koja je suptilno ispremrežena prenošenjem i razvijanjem već prepoznatljivih postulata i kodova autoričina djelovanja.
Kreativni postupak i estetski ishod prepoznajem u trajnoj napetosti između intuitivnoga momenta i posve promišljenoga konstruiranja strukture knjige. Autorica se ne zadovoljava samo jednom formom već pomno bira različite, u skladu sa sadržajem i simbolikom, pa i dinamikom teme. Primjerice, nizanjem plastičnih foldera, ispunjenih izrezanim riječima, u pamfletnom uvezu (Prozirna, 2016.) postiže se ludička dinamika novoga i različitog otkrivanja misli i fabule sa svakim okretanjem stranice. Pojedina rješenja preuzima za sljedeću knjigu, no svaki put se događa pomak, odstupanje od prethodno postignutoga. Upravo to je zalog njezina daljnjeg otkrivanja kreativnih potencijala umjetničke knjige i pridruženoga joj medija kolaža.
Barbara Vujanović
[1] Počeci ovoga medija prate se od ostvarenja Williama Blakea i Williama Morrisa. Posebnu pažnju pridaju mu umjetnici u razdoblju povijesnih avangardi. Više o samome mediju i njegovoj povijesti: Artists’ Books. Dostupno na < http://www.vam.ac.uk/content/articles/a/books-artists/>, pregledano 12. veljače 2017.
[2] Vidi: Rowan Watson, The Art of the Book. Dostupno na <http://www.vam.ac.uk/content/articles/a/Art-of-the-Book/>, pregledano 12. veljače 2017.
[3] Usporedi intervjue sa stranim i domaćim autorima: Artists’ Books: Interviews with Artists. Dostupno na < http://www.vam.ac.uk/content/articles/a/artists-books-interviews/>, pregledano 12. veljače 2017. Tihana Bertek, Irena Frantal: Zanima me intimni odnos čitatelja/ice s knjigom. Dostupno na <http://www.voxfeminae.net/cunterview/kultura/item/9115-irena-frantal>, pregledano 12. veljače 2017.
Rođena je 1989. u Zagrebu. Nakon završene Škole primijenjene umjetnosti i dizajna, 2008. upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje 2014. diplomira na grafičkom odjelu u klasi izv. prof. art. Svjetlana Junakovića.
Aktivno izlaže na skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu, od čega izdvaja projekt Sketchbook Station (2017.), 36 Mountains, HDLU (2016.), 4. umaški umjetnički salon / Artum, Muzej grada Umaga (2015.), Međunarodna izložba “Minijature”, Zaprešić, Novi Dvori, Vršilnica (2015, 2016.), Umjetnička knjiga, Galerija ULUPUH (2015.), 1. međunarodno studentsko trijenale crteža, Rondo Sztuki Gallery, Katowice, Poljska (2014.), Sketchbook, Galerija SC, Venientes 3 – Oni koji dolaze, KD Vatroslav Lisinski te 1. međunarodno studentsko bijenale crteža, Sofia, Bugarska (2012.). Do sada je realizirala tri samostalne izložbe, Eros i Thanatos, 2015. u knjižnici Ante Kovačića u Zaprešiću, Između redaka, 2017. u galeriji ULUPUH u Zagrebu i Monolozi, 2017. u knjižnici Voltino u Zagrebu.
Aktivna je i u području primijenjene umjetnosti (dizajn, ilustracija). Godine 2014. dobiva nagradu Akademije likovnih umjetnosti za uspješan rad tijekom studija i diplomskog rada. Od 2015. članica je HDLU-a. Medij umjetničke knjige istražuje protekle tri godine, a 2016. polazi radionice BookArt Sesija Intenziv pod vodstvom Irene Frantal (MA Book Arts), koje uvelike mijenjaju njen pristup knjizi kao mediju stvaranja. Živi i radi u Zagrebu.