Jelovac Rizzi Lucija

IZBOR IZ TEKSTOVA:

Iz kataloga prve samostalne izložbe u Splitu (prof. Andro Filipić, 1986.):
"Udarni radovi na ovoj izložbi likovna su braća više puta spomenutoga "Diktatora", nastali u momentu kad je ona odlučila da se u svom interesu za portret udalji od mimezisa, kad se udaljila od žudnje da otkriva sličnost s portretiranim likom i kad je krenula u potragu za arhetipom, pa onda još i dalje u potrazi za tipičnim obličjima i izrazima za određene situacije i prizore. U svemu tomu stvorila je dosta oštre crteže, provokativna i nategnuta duhovna i likovna stava. To likovno uobličenje ideje realizirano je vrlo rafiniranom stilizacijom i jasnom likovnom izražajnošću."
(Prof. Andro Filipić)

Iz kataloga druge samostalne izložbe u Omišu (dr.sc. Ivo Babić, 1987.):
"Slikarstvo Lucije Jelovac-Rizzi uza sav svoj emocionalni angažman nije nikakvo literaliziranje. Izraz se zasniva na likovnom, na snažnoj gesti koja se ne boji ni velikog formata ni praznine. Dapače, bjelina plohe u službi je likovnog izričaja. Govorimo o slikarstvu, iako je u većini slučajeva riječ o crtežima, i to s razlogom, jer linija posjeduje slikovitost svojom širokom i izlomljenom putanjom. Na crtežima se koristi i sjenčanje, što je ipak slikarska kategorija."

Iz "Vjesnika" (dr.sc. Duško Kečkemet, 15. rujna 1987.):
"Splitska slikarica Lucija Jelovac-Rizzi izložila je u prostorijama mjesne galerije u Omišu impresivne crteže s izrazito humanim temama čovjeka i društva, u stilskoj maniri između naive i satire, možda pod daljim utjecajem jednog Grosza ili naših "zemljaša". Crteži koji impresioniraju i tematski i likovno."

Iz kataloga izložbe (prof. Nevenka Bezić Božanić, 2003.):
"Iako su maškare razigrane i vedre, svježe palete, te maškare imaju čudnu osjećajnost koja se ogleda u brojnim inačicama. Maske u većim i manjim skupinama, pa i one osamljene, izbor su pojedinca koji maskom otkriva možda ono što bi želio biti, a možda se iza maske i skriva. Kad mora skinuti masku otkriva svoju osobnost i postaje onaj lik što slikarica upečatljivo iskazuje čvrstim i jakim potezima u crtežima, nikoga ne štedeći. Mnogi bi se mogli zamisliti nad njenim mislima i izričajem, jer Lucija ima u sebi ono treće čulo."

Iz kataloga izložbe "Maškare" (Snježana Tomaš, Salon Galić, 2003.)
˝Ljubica Peručić pripada krugu umjetnika koji nas u svojim djelima neprestano iznenađuju problematikom oblika neskrivenih metafizičkih obilježja i formi u kojima se osjeća pomak od realnog ka simboličkom. Maske kao dominantan motiv Ljubičinog izričaja izdvojene u svom okviru kao simbolu enigmatskog čovjekovog lica - koje tako ostaje neartikulirano i svedeno na simboliku maske, potenciraju u nama osjećaj čovjekove osamljenosti pod bogatom kupolom kozmosa.
Na crti suvremenih likovnih tendencija koje su ideju - koncept izbacile u prvi plan umjetnica njeguje predmetnu formu do precizne slikarske izvedbe decentnim koloritom i igrama sjena koje na blještavoj bjelini egzistiraju ne samo kao odraz postojeće motiva, već i kao slike za sebe. Papirnati detalji izazivaju široku skalu reakcija od blještavog dekorativizma do poetskih reminiscencija.
Potići, žalo, školjke, brodići i dakako maske ostat će i nadalje Ljubičini motivi slikarskog nadahnuća, sljedeći svoj unutarnji glas na sunčanim obalama Korčule.˝

SAMOSTALNE IZLOŽBE:

1986.g., Split, Salon Galić,
1987.g., Omiš, Galerija Omiš,
1988.g., Dubrovnik, Galerija Dubrava,
1988.g., Trogir, Muzej Grada,
1997.g., Solin, Dom kulture "Zvonimir",
2003.g., Split, Salon Galić,
2004.g., Makarska, Galerija "Gojak".

SKUPNE IZLOŽBE:

Od 1957.g. sudjelovala na gotovo svim Prvosvibanjskim izložbama splitskih umjetnika. Izlagala također na Jadranskim izložbama u Splitu i na Rijeci. Jednako tako i na izložbama Grupe "MAR" u Zadru, Šibeniku i Osijeku te u njemačkom gradu Augsburgu i u norveškome Trondheimu. Izlagala 1982.g. na izložbi samostalnih umjetnika Splita, na izložbama "Splitskih salon" 1982., 1983. i 1984. godine, na nekoliko splitskih Biennala malog formata, na mnogim humanitarnim izložbama tijekom Domovinskog rata i poraća, u Hrvatskoj i u Novom Zelandu (Auckland, 1995), na Triennalu hrvatskog crteža 1999. godine.
Žiri Prvosvibanjske izložbe u Splitu 1972. god. otkupio je autorici njenu sliku "Splitski krajolik" za Galeriju umjetnina Split (ulje).