Ana Saulačić IV.
Estetika patnje
U prostorijama Doma kulture u Dugopolju 20. studenog otvorena je izložba Ane Krželj naslovljena „Radost žrtve“. Izložba je dio bogatog programa osamnaestih dana Ogranka Matice hrvatske (Split) koji su se odvijali od 11. studenog do 13. prosinca 2010.
Krželj ima bogato fakultetsko obrazovanje, a između ostalog profesorica je likovnog odgoja i likovnih umjetnosti, diplomirala je grafiku u klasi prof. Petra Jakelića i umjetnost dvadesetog stoljeća. Članica je Hrvatske udruge likovnih umjetnika (HULU) Split i Matice hrvatske. U Agenciji za odgoj i obrazovanje – Podružnici Split – radi kao viša savjetnica za stručne suradnike školske knjižničare. Ovo joj je sedma samostalna, a sudjelovala je i na nekoliko skupnih izložbi.
U ciklusu „Radost žrtve“ Ana Krželj problematizira estetiku patnje i ulazi u filozofsko preispitivanje o smislu žrtve. To nisu samo propitkivanja žene već i umjetnice, a umjetnici su često neslušani i teško razumljivi u svojim tajnama pa čak i onda kad govore univerzalnim jezikom. I slikarsko propitkivanje Ane Krželj tek je jedno u nizu, no nju osobito zanima motiv i smisao žrtve dok traži odgovor na pitanje zbog čega žrtva uvijek i nužno ide s patnjom.
Oslanjajući se na čvrste temelje svojih likovnih učitelja i vlastitog životnog iskustva, Krželj istražuje potencijalnu osobnu i likovnu katarzu. Spoznavši višekratnu bol buđenja, iskusivši neumitni susret sna i jave u poprištu golih istina i razočarenja, Ana Krželj pokazuje da život nije jednodimenzionalan iako je jednosmjerna vrtložna cesta.
Ana Krželj slika starom tehnikom enkaustike koja traži izuzetnu vještinu i brzu reakciju. Naime da bi se na papir nanio vrući sloj boje pomiješan sa ugrijanim i rastopljenim voskom, umjetnik treba imati jaku koncentraciju i jasnu viziju buduće slike. Osim toga, Krželj ulaže i napor kako bi došla do onog lucidnog slikarskog trenutka kada je moguće prihvatiti da istina prelazi u fantastiku, a fantazija metamorfozira u istinu.
Ona gradi svoju likovnu grafiju snagom šapata, a ne krikom. No ipak ostaje sugestivnost njezinih slika u sakralnim simbolima, motivima, blagoj ritmici slike, ujednačenom koloritu. Krželj sažimlje sliku na bitno i esencijalno, fokusirajući svoju likovnu meditaciju u sakralnim motivima, kontemplaciji i intimi molitve. Fizičkom samodisciplinom traži duhovnu ravnotežu u sjecištu vertikale i horizontale – u križu i Kristu na njemu. No ipak njezin Krist djeluje monolitno u napuštenosti i suveren u patnji. „Radošću žrtve“ umjetnica nas upućuje na bipolarnost života, kontrasnost dobra i zla, izdaje i oprosta, Golgote i Uskrsnuća. U tome lako prepoznajemo umjetnički credo – jaku izdržljivost i snagu prkosa naspram vrtoglavosti u boli i intimnoj ranjivosti u rezignaciji.
(Vanja Škrobica, Školske novine, 2010.)
"Zadarski list" (2010.), osvrt Ante Rogića, na samostalnu izložbu "Radost žrtve", održanu u Galeriji Kapetanova kula, u Zadru:
http://www.zadarskilist.hr/clanci/16062010/radost-zrtve
Radost žrtve
U Galeriji 'Kapetanova kula' zadarskoga HDLU u ponedjeljak je otvorena izložba Ane Krželj naslovljena "Radost žrtve". Riječ je o njenoj prvoj izložbi nakon deset godina. Pozdravnu riječ uputio je Kosta Kostov, najavivši kako je ovo prva u nizu od sedam izložbi, koliko nas očekuje u ovoj sezoni u izložbenom prostoru Kapetanove kule. Više o samoj izložbi kazao je Jakša Fiamengo.
- Ako je stari naš Mediteran bitno obilježen temom pasije, prolivanja nevine krvi i spasiteljske, izbaviteljske misije Bogočovjeka, onda su slike Ane Krželj, koje ovdje predstavljamo, još jedan pokušaj da se odgovori na pitanje koliko su biblijski motivi iscrpljeni, a koliko mogu biti novi i svježi u ovom našem turbulentnom vremenu, u modernijem slikarskom tretmanu, barem onom tehničkom, istaknuo je Fiamengo. Napomenuo je kako je na slikama Ane Krželj riječ o 'enkaustici', tehnici koja je bila poznata i prije nego smo zakoračili u naš vijek, dapače još u Starom vijeku, kad je trebalo brzo reagirati da bi se ostavio željeni trag vizije na papiru, tj. da bi se na papir nanio vrući sloj boje, pomiješan s ugrijanim i rastopljenim voskom, koji samo u tom vrućem stanju funkcionira budući da kad se ohladi od slike neće biti ništa.
- Ovo dakle nije slikanje kistom već doslovno vrućom peglom pri čemu slikar unaprijed dobro zna što treba naslikati i to mora učiniti i što prije, u samo dva-tri poteza, a to onda, pomislit ćete, limitira vrijeme stvaranja slike i dovodi u opasnost da važniji bude tehnološki proces i, uvjetno rečeno, zanatstvo, što uvijek i nije lako izbjeći, nego li iskreni spontani kreativni čin, kazao je Fiamengo. Istaknuo je kako je Ana Krželj stoga hrabro pristupila svojoj meptriji i izložbi od dvadesetak slika dala oksimoronski naziv "Radost žrtve", što upućuje na kontrastno suprotstavljanje dva životna iskustva, ali i na prožimanje dobra i zla, te na smisao patnje kao životnog očišćenja do katarze Golgote i križa i slave Uskrsnuća, a motivi poput 'Maslinske gore', 'Ecce homo', 'Pieta', 'Stremeći Ocu' samo produbljuju autoričino inzistiranje na biblijskim temama, u ovom slučaju na zahvalnim motivima Kristove muke kao paradigme života s cijelim nizom sublimiranih simboličkih asocijacija, katkad eksplicitno, rečenično iskazano poput 'U svjetlu gdje križ i žrtva imaju smisao', 'U potrazi za uporištem', nadalje 'Od žrtve preko učenika do mučenika', itd.
- Sve u svemu, na temeljima duhovnosti, na motivima 'Slavnog otajstva' i 'Svetosti izvanvremenskoga', autorica treperi između ljudske naravi i božanske nadnaravi, pigmentirajući čovjekovo i Božje u jednome, u 'Slavnom otajstvu', u 'Radosti rađanja dobra' i drugim motivima s vidljivim nastojanjem da u beznađu prepozna nadu, u krucifiaciji temu rezurekcije. Ogoljevši zahvalne prizore iskupiteljske Isusove muke slikarica motive rješava u brzim potezima, koji motivu daju dodatnu dramatičnost. Poigravanje svjetlih i tamnih tonova u plastičnoj tehnici, koja slikama daje svježinu, nanošenjem svijetlih i tamnih ploha i kontura autorica - obzirom i na tehniku slikanja - gotovo da krokijima na rubu apstrakcije, ali održavajući motiv na okupu, u detalju vidi cjelinu patnje i iskupljenja, tame i svjetla, beznađa i nade, a protiv svih alijenacija i frustracija, bez naglašenih poruka, ali bitnog opredjeljenja u slavu čovjeka i Boga u njemu, odnosno Boga i čovjeka u veličini malenog iznoseći plastično portret patnje i uzvišenost žrtve za dobro, ova izložba Ane Krželj još jedan je razgovor Boga s Čovjekom u simboličnim cjelinama koje motivima daju univerzalni karakter što je obzirom da je umjetnost govor drugoga moguće postići predanim pristupom slikarstvu u kojem autorica dajući slikama stanovitu dozu starinske patine zna vladati linijom i komponirati boje u slojevita raspoloženja, kazao je Jakša Fiamengo.
Autorica se zahvalila okupljenima na dolasku na otvorenje, posebno svojim kolegicama iz splitske podružnice Agencije za odgoj i obrazovanje. Istaknula je kako još uvijek traži svoj smisao, a u duši je primarno slikarica.
- U tom davanju vidim jedini smisao, kad se žrtvujemo jedni za druge, kazala je Krželj.
Ana Krželj članica je Hrvatske udruge likovnih umjetnika (HULU) Split i Matice Hrvatske. U Agenciji za odgoj i obrazovanje - Podružnici Split radi kao viša savjetnica za stručne suradnike školske knjižničare. Sudionica je niza kulturnih događanja i članica organizacijskog odbora splitskog festivala pričanja priča 'Pričigin'. Ovo joj je šesta samostalna, a sudjelovala je i na četiri skupne izložbe.
Izložba ostaje otvorena do 24. lipnja.
(Ante Rogić, Zadarski list, Sri, 16/06/2010. Početna › Kultura › Autor fotografije: Sebastian Govorčin - Kosta Kostov, Ana Krželj i Jakša Fiamengo)
http://www.zadarskilist.hr/taxonomy/term/12430
U MALOJ LJETNOJ LIKOVNOJ ŠKOLI
Od Calimera do Picassa
Za sve predškolce i školarce koji osim sunčanja i kupanja tijekom ljetnih praznika imaju volje nešto i naučiti, splitski dječji vrtić „Calimero“ organizirao je Malu ljetnu likovnu školu. Uz pomoć akademske slikarice prof. Ane Krželj polaznici u dobi od pet do 15 godina svladavaju likovni jezik, odnosno osnove crtanja, slikanja i modeliranja.
- Uz poticanje i razvijanje stvaralaštva učim ih osnovnim elementima likovnog izraza, na temelju kojih će izraditi sliku, a djeci do deset godina prvo nastojim razbiti blokadu, koja ih tjera da crtaju po šablonama – objašnjava prof. Krželj.
Najmlađi među polaznicima škole, koje smo zatekli u „Calimeru“, bio je šestogodišnji Tiho Jerončić. Pokazao nam je crtež s trkaćim autima, a godinu dana starija Matijana Milardović bila je okupirana crtežom leptira i kornjače, dok joj je kolegica iz klupe, također sedmogodišnja Karla Zubanović crtala žirafu. Uz Karlu, u vrtiću smo susreli i njezina desetogodišnjeg brata Dina i tri godine stariju sestru Amaliju, koja je zajedno s vršnjakom Branimirom Seletkovićem crtala… Najstarija u „Calimerovoj“ družini bila je četrnaestogodišnja Mirjana Vrdoljak, koja je bila zauzeta crtanjem oka na licu svojeg modela.
I svima im je svladavanje likovnog jezika bilo i te kako zanimljivo jer su za vrijeme našeg posjeta jedva na koju sekundu uspjeli…
(Divna Zelić i Nikola Vilić, Slobodna Dalmacija, broj, 3.8.2004. utorak, str. 17)
Mir i radost u 2000. godini
U prigodi proslave 2000. godine i dolaska trećega tisućljeća ovom izložbom slika slikarica Ana Krželj iz Splita predstavlja se gledateljima u Ankoni. Uz tu obljetnicu ona svojim slikama prati i slavi dvadesetu obljetnicu ukazanja Majke Božje u Međugorju. Taj događaj godinama nadahnjuje slikaricu da bi svoj doživljaj svetoga i likovno predočila.
Dvije jadranske obale, istočnu i zapadnu, Hrvatsku i Italiju, Split i Ankonu morem spajaju mjesta hodočašća i štovanja Blažene Djevice Marije, Međugorje i Civitavechija, koja su i povijesno povezana.
Slikarstvo Ane Krželj nadahnuto je prizorima Novoga zavjeta. Zastupljeni su prizori Navještenja, kada je Anđeo Gabrijel priopćio Blaženoj Djevici Mariji radosnu vijest da će roditi Spasitelja svijeta. Slikaričini motivi obuhvaćaju prizore Kristova života i raspeće na Kalvariji, Pietu, Bogorodicu s mrtvim Kristom u naručju i Krista uzišla na nebo, te Mariju uznesenu na nebo.
Kada je metafizički nadrealizam kao likovni pravac prognao čovjeka sa slika, činilo se kao da se više nikada neće vratiti. Kao što svaki progon pretpostavlja povratak tako na pragu novoga tisućljeća primjećujemo novo zanimanje za čovjeka, pa možemo ponovno uskliknuti: "Ecce homo!" (Evo čovjeka!).
Kristološke i marijanske teme neiscrpno su vrelo promišljanja o vrijednostima ljudskoga života. Novozavjetni motivi Ane Krželj imaju realističke obrise koji se gube u materiji na rubu apstrakcije i to s aureolom svetosti i u izvanvremenskomu.
U njezinim je slikama uvelike zastupljena i simbolika. Među njezinim akvamarinima, tirkizima, umbrama i violentnim bojama ima dosta bijelih površina. Bjelina zasljepljuje svjetlom, plijeni čistoćom a čistoća rađa čovjeka.
Na slikama zapažamo i simbole mira. Jata ptica ustreptalim krilima stvaraju zračne vrtloge i pridonose kompozicijskoj ravnoteži slike, s naglašenim grafizmom stvaraju privid prostora. S visina promatraju slabosti svijeta i upućuju na uzvišene značajke transcedentnoga.
(mr. sc. Vlasta Tolić, Katalog izložbe)
Ancona agenda - Il Resto del Carlino
Il sindaco alla Misericordia per la mostra dell'artista Krzelj
Il sindaco Renato Galeazzi ha visitato presso la parrocchia di Santa Maria della Misericordia la mostra della pittrice spalatina Anna Krzelj alla quale fatto omaggio di una medaglia ricordo del Comune. Nell'occasione sono state ricordate le iniziative promosse tra Ancona e Spalato, citta gemellata sin dagli anni '70. Il parroco di Santa Maria della Misericordia don Cesare Caimmi ha approfitatto dell'occasione per informare il sindaco delle nunerose attivita svolte dalla Caritas e dalla Parrocchia in favore dei cittadini piu bisognosi.
(domenica 30 gennaio 2000)
IZLOŽBA ANE KRŽELJ U KAŠTEL SUĆURCU
Mater Dei
Slikarstvo Ane Krželj tehnikom boja visokog sjaja ispituje poruke Starog i Novog zavjeta, otkrivajući nam Božje djelo stvaranja svijeta u sedam dana
Kaštel Sućurac – U prigodi vjerskog blagdana Velike Gospe, slikarica Ana Krželj predstavila se ciklusom slika pod naslovom Majka Božja (Mater Dei) u Muzejsko-izložbenom prostoru Podvorje, a u okviru Kaštelanskog ljeta 99. Riječ je o 17 slika u enkaustici, tehnici boja visokog sjaja, nastalih u proteklih sedam godina. Zastupljeni su prizori od Navještenja, kada je anđeo Gabrijel priopćio božanskome paru radosnu vijest, do Rođenja u Betlehemskoj štalici. Od Raspeća na Maslinskoj gori do motiva Pieta, Bogorodice s mrtvim Kristom u naručju.
- Slikarstvo Ane Krželj ispituje poruke Staroga i Novoga zavjeta. Starozavjetne slike, Božje djelo stvaranja svijeta u sedam dana, slikarica doživljava kao veličanstvenu divljinu neslućene energije prirode. Stanje turbulencije ostavlja za sobom čistinu, linije se povlače pred površinama, boja uzmiče pred bjelinom. Bjelina zasljepljuje svjetlom, plijeni simbolikom. Čistina se nastavlja čistoćom. Čistoća rađa Čovjeka. Inače, Krželjeva je nadasve nadahnuta plodnošću kao puninom života – kazala je otvarajući izložbu mr. Vlasta Tolić, autorica predgovora u pratećem katalogu. U ime organizatora uvodnom rječju nazočnima se obratio Dragan Delić, voditelj Podvorja.
Izložba ostaje otvorena do 23. kolovoza.
(R.K., Slobodna Dalmacija, KULTURA, ponedjeljak, 16. 08.1999., str. 29.)
BALETNA PREMIJERA
Splitska sfinga
Plesni teatar Muzičke omladine Splita u subotu će s početkom u 20 sati praizvesti na sceni splitskoga HNK balet nastao po legendi zabilježenoj u knjizi Branka Radice Salona i Split, epizode iz prošlosti
Legenda kaže, kada je car Dioklecijan odlučio premjestiti sfingu iz Egipta u svoju palaču, ona je prestrašena počela plakati. Suze što su tekle molile su bogove za pomoć, a Isis i Oziris izazovu strašno nevrijeme. Gromovi prepolove sfingu, ali usprkos tome Dioklecijan ostane neumoljiv i takvu je donese u Split… U ovu sfingu zaljubljene su sve generacije splitske djece i vjerojatno nema mališana koji se bar jednom nije uspeo na nju…
Splitska sfinga, balet u pet slika, nastao je na bilješci Legenda o sfingi iz naslova, Salona i Split, epizode iz prošlosti autora Branka Radice, a praizvest će ga ove subote na sceni splitskoga HNK šezdesetak balerina Plesnoga teatra Muzičke omladine Splita. Glazba je Silvija Bombardellija, a koreografiju potpisuje Luciano Perić, uz Branku Čiče-Trumbić pedagoga teatra koji broji 250 malih balerina.
Ova je deveta godina njegova postojanja i za to vrijeme dogodilo se sedam premijera. Isti je subjekt čak devet puta do sada nastupao na Međunarodnome dječjem festivalu u Šibeniku. Godine 1992. predstava Krik otvorila je sam festival, a najnovija premijera u znaku je 30. obljetnice Muzičke omladine Splita i ide na dar 1700. rođendanu grada. Kostimograf je Aida Periš, a scenu i slajdove podesila je i odabrala Ana Prižmić. Početak predstave zakazan je za 20 sati.
(I.B., Slobodna Dalmacija, subota, 10. lipnja 1995, str. 43)
Da oggi la mostra di una pittrice di Spalato
Arte croata alla Pusterla
„La Pusterla di Palazzo Battaglia riapre all'arte. Dopo aver ospitato, la scorso inverno, mostre di artisti locali, quest'anno le volte ristrutturate del locali della scala mobile accoglieranno le opere di una giovane artista croata, Ana Prizmic, in una mostra da titolo suggestivo quanto attuale, „Memento mori“, che vuole rappresentare il ciclo della memoria dei defunti che sono caduti per la liberta.
Tutti i dipinti presenti alla mostra – che si aprira oggi pomeriggio e restera in allestimento fino al 3 dicembre – sono stati realizzati a “encausto“, un'antica tecnica gia consciuta nell'Egitto dei faraoni, che utilizza la cera prima fusa e poi spalmata con particolari pennelli per evidenziare i colori sulla carta.
Ana, nata a Spalato ventisette anni fa, si e laureata in storia dell'arte e belle arti nella sua citta, dove ha anche allestito la sua prima personale nei gennaio di quest'anno: paesaggi immaginari e forse illusori dove l'uomo si riesce a staccare dalla propria violenza. Quella alla Pusterla e la prima esposizione che la pittrice dell'ex Jugoslavia fa in Italia. Il ricavato sara devoluto a scopi umanitari.“
(Corriere Adriatico, Anno CXXXV, No 323, Sabato 26 novembre 1994, str. 24.)
Gallery of works
Biography
Ana Saulačić IV. (Krželj, Prižmić, Jerončić, Tomasović...), rođena u Splitu na dan svete Ane, 26. srpnja 1967., majka Frane (1987.), Mirele (1988.) i Tihe (1998.).
Četvrta Ana baštini duhovnost svojih konavoskih baka (baka Ana Saulačić udana Krželj, pra-baka Ana Bećir udana Saulačić i pra-pra-baka Ana Mehmed udana Saulačić).
Zanimanja:
od 2006. radi u Agenciji za odgoj i obrazovanje – Podružnica Split, kao viša savjetnica za stručne suradnike - knjižničare.
2006.-1996., Kaštel Sućurac, Osnovna škola kneza Mislava - stručna suradnica knjižničarka.
1996.-1994., Split, Dental Centar Marušić - nastavnica stručnog crtanja.
1995.-1994., Split, "Mondrian" d.o.o., - poduzeće za trgovinu (uvoz-izvoz) s potpunom odgovornošću - direktorica .
1993., Split, Osnovna škola "Pojišan" - učiteljica likovne kulture.
1992., Kaštel Kambelovac, Narodna knjižnica Split - knjižničar informator.
1992.-1991., Dugopolje, Osnovna škola "Marko Vučković" - učiteljica likovne kulture.
1991., Split, Osnovna škola "Vlado Bagat" - učiteljica likovne kulture.
1991.-1990., Split, Narodna knjižnica Split – volonter-pripravnik, na svim Odjelima (radi stjecanja prava polaganja bibliotekarskog ispita).
1991.-1990., Otrić Seoci, Osnovna škola "Otrići-Dubrave" - učiteljica likovne kulture.
1990., Kula Norinska, Osnovna škola "Stanko Marević – Prpić" - učiteljica likovne kulture.
https://slobodnadalmacija.hr/kultura/bijeli-dim-ili-crni-labud-to-je-ono-sto-ce-se-traziti-pogledom-u-cetvrtak-navecer-na-krovu-nbsp-gkmm-a-ocekujuci-novog-ravnatelja-izmedu-karmen-borkovic-grozdane-ribicic-ili-drazena-saskora-607267
ZVANJA:
2010. – Novi Sad, položila sve ispite te stekla uvjete i prijavila doktorsku disertaciju na temu: Upravljanje vizualnim identitetom školske knjižnice
2010.-2008., Novi Sad, doktorski studij menadžmenta obrazovanja, Fakultet za menadžment - F@M
2007.-2006. Novi Sad, diplomirani menadžer, master-studij menadžmenta obrazovanja, Fakultet za menadžment - F@M
1992.-1991. Zagreb, diplomirani knjižničar, Nacionalna i sveučilišna knjižnica
1988/'89.-1984/'85. Split, profesor povijesti umjetnosti i likovne kulture, Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja, Studijska grupa Likovna kultura (danas Umjetnička akademija) – diplomirala grafiku u klasi prof. Petra Jakelića i obranila temu: „Slikarstvo i kiparstvo između dva rata u Splitu“, kod prof. Duška Kečkemeta
1984/'85.-1981/'82. Split, Škola likovnih umjetnosti, smjer Grafika kod prof. Dragutina Friedla
ČLANSTVA:
od 2015. AASL – American Association of School Librarians.
od 2015. International Librarians, IRRT – International Relations.
od 2014. ALA - American Library Association.
od 2002. Hrvatska udruga školskih knjižničara - HUŠK (članica Upravnog odbora; od 2011. do 2012. godine dopredsjednica; 2018. članica povjerenstva za studijsko-istraživački rad).
od 2002. Matica hrvatska - Ogranak Matice hrvatske Split - OMHST (voditeljica knjižnice i čitaonice, od 2010. do 2012. godine).
od 1994. Hrvatska udruga likovnih umjetnika Split - HULU Split (član Nadzornog odbora)
od 1994.. Hrvatsko knjižničarsko društvo - HKD – Društvo knjižničara u Splitu - DKST (2004. godine izabrana je za člana Glavnog odbora Društva knjižničara u Splitu; članica je Komisije za osnovnoškolske knjižnice - Sekcije za školske knjižnice).
ORGANIZIRALA (državni i međunarodni stručni skupovi):
2020., U Splitu održan stručni skup „Kritičko promišljanje vs. Mišljenje“. Stručni skup s temom Rrješavanje problema, koji je organizirala Agencija za odgoj i obrazovanje, održan je za stručne suradnike knjižničare 27. siječnja 2020. u prostorijama Zdravstvene škole u Splitu. https://www.azoo.hr/index.php?view=article&id=7844&naziv=u-splitu-odrzan-strucni-skup-kriticko-promisljanje-vs-misljenje-
2019., Donacija knjiga na inicijativu više savjetnice za školsko knjižničarstvo Agencije za odgoj i obrazovanje Podružnice Split prof. Ane Saulačić najviše djela je donirao Ogranak Matice hrvatske Split. U sklopu Dana hrvatske knjige i riječi u Subotici upriličen je i stručni skup za prosvjetne djelatnike koji predaju na hrvatskome jeziku. Skup pod nazivom Škola kao učeća zajednica održan je 26. i 27. listopada u Osnovnoj školi Matko Vuković, a za 40 polaznika edukaciju su održale savjetnice Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO) Republike Hrvatske te profesorice s Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Znači nam 'živa riječ'. Ovim stručnim skupom obogaćen je dosadašnji dugogodišnji sadržaj Dana hrvatske knjige i riječi, a ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata (ZKVH) Tomislav Žigmanov pozdravio je spremnost Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) za suorganiziranje jedne ovako velike manifestacije Hrvata u Srbiji. http://www.hrvatskarijec.rs/vijest/5199/skola-kao-uceca-zajednica/ https://www.dalmacijadanas.hr/ogranak-matice-hrvatske-u-splitu-donirao-97-knjiga-vojvodanskim-hrvatima-u-subotici/ https://dalmatinskiportal.hr/zivot/ogranak-matice-hrvatske-u-splitu-donirao-97-knjiga-vojvodanskim-hrvatima-u-subotici/53507 http://www.croinfo.rs/dodijeljeno-129-knjiga-prosvjetnim-djelatnicima/
2019., Državni stručni skup u Šibeniku (31. PŠŠK) "Ogledni nastavni sat stručnog suradnika knjižničara - Informacijska pismenost" https://www.azoo.hr/photos/izdanja/psskrh2019-1555070206.pdf
https://www.azoo.hr/index.php?view=article&id=6867&naziv=najava-31-proljetne-skole-skolskih-knjiznicara-rh-2019
2018., Državni skup HUŠK-a u Supetru (2018) "Sva lica školskih knjižnica": http://www.husk.hr/drzavni-strucni-skup-sva-lica-skolskih-knjiznica/
2018., Županijski skupovi (Hotelijersko-turistička i ugostiteljska škola Zadar, Osnovna škola Žnjan – Pazdigrad, Tehnička škola za strojarstvo i mehatroniku Split, Osnovna škola Mokošica, Katolička osnovna škola Šibenik – studeni, 22., 23., 28., 29., 30.) na temu „Digitalni alati za praćenje i vrednovanje u nastavnom području Školsko knjižničarstvo“: https://www.azoo.hr/index.php?view=article&id=6849&naziv=materijali-sa-strucnog-skupa-digitalni-alati-za-pracenje-i-vrednovanje-u-nastavnom-podrucju-kolsko-knjiznicarstvo-
2018., „Poučavanje digitalne pismenosti zadaća je stručnog suradnika – knjižničara“. II. gimnazija Split, 28.08.2018.
2018., „DOS za KIMOO – Vođeno učenje“ (Osnovna škola Ivana Gundulića Dubrovnik, Osnovna škola Stjepana Ivičevića Makarska, Osnovna škola Primošten, Ekonomsko-birotehnička i trgovačka škola Zadar, Škola likovnih umjetnosti Split) 3.-6.07.2018.
2018., „Analiza oglednog nastavnog sata KIMOO-a za gimnazije i strukovne škole“. Školska knjižnica 4 škole - (III. gimnazija Split, Škola za dizajn, grafiku i održivu gradnju, Graditeljsko-geodetska tehnička i Prirodoslovna tehnička škola). 23.02.2018.
2018., „Nove metode poučavanja u nastavnom području školsko knjižničarstvo“. II. gimnazija Split, 22.02.2018.
2017., XXIX. Proljetna škola školskih knjižničara RH: "Kurikulum knjižničnog odgoja i obrazovanja - put prema kritičkom mišljenju, znanju i osobnom razvoju" (s međunarodnim učešćem), Trogir, 6.-8. travnja 2017. http://www.azoo.hr/images/izdanja/29_skola_knjiznicara1.pdf
2017., Županijski skupovi u Zadru, Šibeniku, Dubrovniku i Stobreču (21.-24.11.2017) na temu „Metodičke teme u području školskog knjižničarstva“: https://www.azoo.hr/index.php?view=article&id=6430&naziv=materijali-sa-strunih-skupova-matodike-teme-u-podruju-kolskog-knjiniarstva-
2017., 8. okrugli stol za školske knjižnice – „Školska knjižnica: pogled unazad – korak unaprijed“. Mjesto održavanja: Gradska knjižnica i čitaonica Virovitica, 05.10.2017. Organizator: Komisija za osnovnoškolske knjižnice i Komisija za srednjoškolske knjižnice. Suorganizatori: Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja, Gradska knjižnica i čitaonica Virovitica. PROGRAMSKI odbor: Mihaela Banek Zorica, Danica Pelko, Zorka Renić, Ana Saulačić, Alka Stropnik. Organizacijski odbor: Romana Horvat, Mira Matan, Silvija Perić, Josip Strija, Gordana Šutej. Plenarni dio Moderator: Ana Saulačić (10.30 – 11.15 Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, u miru, Predsjednica Hrvatskog knjižničnog vijeća „Doprinosi školskih knjižničara provedbi Strategije hrvatskog knjižničarstva“).
2017., Međužupanijski stručni skup u Split (07.07.2017.) „Ishodi učenja u kurikulumu knjižnično-informacijskog odgoja i obrazovanja u ozračju STEM-a“: Antonela Czwyk Marić, Ivana Katavić, Mirta Matošić, Mate Nikolić.
https://www.azoo.hr/index.php?view=article&id=6357&naziv=materiji-sa-strunog-skupa-ishodi-uenja-u-kurikulumu-knjinino-informacijskoga-odgoja-i-obrazovanja-u-ozraju-stem-a-
2015., „Zadaci više kognitivne zahtjevnosti i priprave knjižničara“. Prirodoslovna škola Vladimira Preloga, Zagreb, 23.02.2015.
2014., Županijski stručni skupovi (Split, Zadar, Lovran, Pazin), na teme: Školska knjižnica u građanskom i zdravstvenom odgoju te domoljubna i ljubavna poezija kao poticaj za ostvarenje ishoda učenja KIP-a (Knjižnično-informacijske pismenosti) i Školska knjižnica u građanskom i zdravstvenom odgoju te tradicijsko pjesništvo kao poticaj za ostvarenje ishoda učenja knjižnično-informacijske pismenosti. Predavači: Vanja Giljača, Mate Maras, Matko Marušić, Dubravka Oraić Tolić, Joško Ševo, Miroslava Vučić.
https://www.azoo.hr/index.php?view=article&id=5323&naziv=kolska-knjinica-u-graanskom-i-zdravstvenom-odgoju-i-obrazovanju
2012., Međužupanijski stručni skup “Knjižnica i informacijska pismenost – ključna poveznica osobnog i nacionalnog identiteta u globalnom okruženju”, održan 15. svibnja 2012., Nadbiskupsko sjemenište u Splitu u Splitu - (materijali sa skupa: prezentacije predavača, katalog izložbe “Knjižno blago Matice hrvatske“)
http://www.husk.hr/prilozi-s-meduzupanijskog-strucnog-skupa-knjiznica-i-informacijska-pismenost-kljucna-poveznica-osobnog-i-nacionalnog-identiteta-u-globalnom-okruzenju-odrzanog-15-svibnja-2012-u-splitu/
2011., "Horori a priori – knjige o kojima se ne govori, a tražene su u fondovima školskih knjižnica", (državna razina, 120 sudionika) Split, 28.-29. listopada 2011. http://www.husk.hr/horori-a-priori-knjige-o-kojima-se-ne-govori-a-trazene-su-u-fondovima-skolskih-knjiznica/
2009., XXI. Proljetna škola školskih knjižničara RH: "Upravljanje znanjem školskog knjižničara u funkciji razvoja školskoga kurikuluma u ozračju interkulturalnog dijaloga" (međunarodno učešće – 550 sudionika),
Zadar, 22.-25. travnja 2009.
http://library.foi.hr/m3/kd1.php?sqlx=X00945&sqlid=1&B=1&nivo=990002&dlib=&css=&U=KR%8EELJ,+Ana&H=&vrsta=&grupa=
2008., "Suvremeni školski knjižničar je temelj znanja i obrazovanja", državni stručni skup za V-ŽSV stručnih suradnika - knjižničara, Metković, listopad 2008. http://www.metkovic.hr/vjesnik/004-10-10-08.pdf
2007., "Suradnja muzeja i gradskih knjižnica – stvarnost ili utopija", državni stručni skup za V-ŽSV stručnih suradnika - knjižničara, Trogir, 1.-2. ožujka 2007.
UREDILA (zbornici radova):
2019. Ogledni nastavni sat stručnog suradnika knjižničara - Informacijska pismenost (IP) : zbornik radova [uredile i pripremile za tisak Ivana Perić, Ana Saulačić] 31. Proljetna škola školskih knjižničara RH
https://www.azoo.hr/photos/izdanja/psskrh2019-1555070206.pdf
2017. Kurikulum knjižničnog odgoja i obrazovanja - put prema kritičkom mišljenju, znanju i osobnom razvoju : zbornik radova [uredila i pripremila za tisak Ana Saulačić] 29. Proljetna škola školskih knjižničara RH
https://www.azoo.hr/photos/izdanja/29-skola-knjiznicara-1536871789.pdf
2012., Katalog izložbe “Knjižno blago Matice hrvatske“ : zbornik radova / [uredile i pripremile za tisak Ana Krželj et. al.] Međužupanijski stručni skup “Knjižnica I informacijska pismenost – ključna poveznica osobnog i nacionalnog identiteta u globalnom okruženju”, održanog 15. svibnja 2012. u Splitu
http://www.husk.hr/prilozi-s-meduzupanijskog-strucnog-skupa-knjiznica-i-informacijska-pismenost-kljucna-poveznica-osobnog-i-nacionalnog-identiteta-u-globalnom-okruzenju-odrzanog-15-svibnja-2012-u-splitu/
2009., Upravljanje znanjem školskog knjižničara u funkciji razvoja školskog kurikuluma u ozračju interkulturalnog dijaloga : zbornik radova / [uredile i pripremile za tisak Ana Krželj, Nada Galić] 21. Proljetna škola školskih knjižničara RH
https://library.foi.hr/m3/kd1.php?sqlx=X00945&sqlid=1&B=1&nivo=990002&dlib=&css=&U=KR%8EELJ,+Ana&H=&vrsta=&grupa=
https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?selectedId=7001220¤tPage=1&searchById=1&sort=0&fid0=4&fv0=Agencija+za+odgoj+i+obrazovanje&spid0=1&spv0=
SUDJELOVANJA NA MEĐUNARODNIM I DRŽAVNIM STRUČNIM USAVRŠAVANJIMA:
2019., Savjetnici Agencije stručno usavršavali poučavatelje na hrvatskom jeziku u Vojvodini. U okviru manifestacije Dani hrvatske knjige i riječi koju je organizirao Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatsko nacionalno vijeće u Republici Srbiji od 25. do 27. listopada 2019. u Subotici, Agencija za odgoj i obrazovanje sudjelovala je kao suorganizator stručnoga skupa za poučavatelje na hrvatskom jeziku u Vojvodini. Nakon Osijeka i Vukovara, dvodnevni stručni skup „Škola kao učeća zajednica“ održan je u Osnovnoj školi “Matko Vuković” u Subotici. https://www.azoo.hr/index.php?view=article&id=7623&naziv=savjetnici-agencije-strucno-usavrsavali-poucavatelje-na-hrvatskom-jeziku-u-vojvodini-
2019. MZO – Loomen, Pripremna učionica za mentore (PuM), značka za uspješno svladane pripremne teme „Vrednovanje: Tri pristupa vrednovanju, Povratna informacija, Rubrika“, u virtualnoj učionici za mentore (listopad)
2019., ATAAC, „Konferencija o naprednoj tehnologiji i potpomognutoj komunikaciji“. Zagreb, hotel Westin, 15.-17.10.2019.
2019., Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO), Prvi savjetnički posjet osnovnim i srednjim školama, stručni skup u živo, 4 sata. OŠ dr. F. Tuđmana, Knin, 11.10.2019.
2019. MZO – Loomen (PuM), značka za uspješno svladane pripremne teme „Aktivno učenje“, u virtualnoj učionici za mentore (listopad)
2019. MZO – Loomen (PuM), značka za uspješno svladane pripremne teme „Rješavanje problema“, u virtualnoj učionici za mentore (rujan)
2019. MZO – Loomen (PuM), značka za uspješno svladane pripremne teme „Kurikulumsko planiranje: Digitalni alati za planiranje“, u virtualnoj učionici za mentore (kolovoz)
2019. AZOO i MZO Škola za život (Stručni suradnici školski knjižničari), teme: „Sve što ste željeli znati o reformi, a niste se (do sad) usudili pitati“, „Kurikulumsko planiranje“ i „Istraživačko učenje i učinkovito postavljanje pitanja“, 4 sata. GKMM, Split, 27. 8. 2019.
2019. AZOO i MZO Škola za život (Stručni suradnici školski knjižničari), teme: „Sve što ste željeli znati o reformi, a niste se (do sad) usudili pitati“, „Kurikulumsko planiranje“ i „Istraživačko učenje i učinkovito postavljanje pitanja“, 4 sata. OŠ P. Preradovića, Zadar, 26. 8. 2019.
2019. MZO – Loomen (PuM), značka za uspješno svladane pripremne teme „Istraživačko učenje i učinkovito postavljanje pitanja“, u virtualnoj učionici za mentore (kolovoz)
2019. MZO „Škola za život“: „Stručno usavršavanje stručnih suradnika knjižničara na županijskoj i lokalnoj razini“, 4 sata. Podrška provedbi cjelovite kurikularne reforme faza II. (CKR II.) u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. Europskog socijalnog fonda. Obrtna tehnička škola Split, 13. 6. 2019.
2019. MZO „Škola za život“: „Stručno usavršavanje stručnih suradnika knjižničara na županijskoj i lokalnoj razini“, 4 sata. Podrška provedbi CKR II. OŠ Meje, Split, 12. 6. 2019.
2019., „Kreativnost i inovativnost u nastavi“, interdisciplinarni stručni skup u organizaciji AZOO, održan u Zagrebu 11.01.2019. na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Predavači: doc. dr. sc. Robert Kopal i Darija Korkut, mag. angl.
2018. MZO, virtualna soba za webinare. Webinar edukacije učitelja u sklopu kurikularne reforme: „ICT-AAC aplikacije - jezične sposobnosti i matematika“ (prof.dr.sc. Željka car i doc.dr.sc. Jasmina Ivšac Pavliša) trajanje 1 sat. Primjena IKT-a u radu s djecom urednog razvoja i djecom s teškoćama u razvoju, osnovne značajke ICT-AAC aplikacija, svladavanje predvještina čitanja i pisanja, pripovijedanja i matematičkih vještina. 21. 11. 2018.
2018., 4. stručni kolokvij Društva knjižničara u Splitu. GKMM. Dr. sc. Nada Topić. 26.10.2018.
2018. MZO, virtualna soba za webinare. Webinar edukacije učitelja u sklopu kurikularne reforme – „Izrada i evaluacija školskog kurikuluma“ (Sonja Pribolšan-Pongračić) trajanje 1 sat. Kurikulum po mjeri Škole (učenika, roditelja, lokalne zajednice), struktura, dijelovi, metodologija, praćenje i vrednovanje, samovrednovanje kvalitete školskog kurikuluma, iskustva i preporuke. 4. 10. 2018.
2018., AZOO Split: Stručni skup na temu „Prezentacija kulture, baštine i umjetnosti putem virtualne i proširene stvarnosti“, u okviru predmetnog područja Vizualne umjetnosti i dizajn, održan u Školi likovnih umjetnosti u Splitu. Predavači: Veljko i Mišo Popović, izv. prof. dr. sc. Srećko Jurišić, Ksenija Jurić, mag. arh. i urban., Zrinka Barbarić, ak. slik. 28.06.2018.
2018. CARNet, radionica u živo: „Trenerski modul - AZOO Split“. IKT u nastavi, teme trenerskog modula: „Teorijska polazišta za korištenje IKT-a u razvoju samostalnosti učenika u učenju i praćenja vlastitog procesa učenja“ (Dr.sc. Branko Bognar), Rezultati recentnih svjetskih istraživanja o učincima primjene učenja uz podršku digitalne tehnologije (Bognar); „Pristupi korišteni u edukaciji osoblja u školama koji su se pokazali vrlo učinkovitima i uspješnima“ (Bognar); „Kvalitetni primjeri korištenja IKT alata u pojedinim segmentima nastavnog procesa“ (Arjana Blažić, prof.) u trajanju od 24 sata. Računalna učionica, Obrtna tehnička škola Split, 19.-21. 6. 2018.
2018., CARNet, Projekt e-Škole, Edukacija (R1-M-4-IC-2) Radionica za AZOO Split: „Integracija digitalne tehnologije u učenje (poučavanje) i poslovanje škole“ 8 sati. Definirati jednostavne pokazatelje za periodičku evaluaciju učinaka primjene tehnologije u odnosu na dugoročne ciljeve. Računalna učionica Algebra, Split. 29. 05. 2018.
2018. CARNet, Projekt e-Škole. Webinar: „Obrazovni trendovi uz potporu digitalnih tehnologija“ (Petar Jandrić) 1.5 sat. Ishodi: Osvijestiti važnost pristupa informacijama, lakšoj komunikaciji te primjeni digitalne tehnologije u procesu učenja (poučavanja) i poslovanja, Identificirati resurse potrebne učiteljima i nastavnicima za korištenje ili prilagodbu digitalnog sadržaja, Identificirati digitalne repozitorije potrebne učiteljima, nastavnicima i učenicima, Identificirati asistivnu tehnologiju za učenike s posebnim odgojno obrazovnim potrebama (početna razina digitalne kompetencije). 28.05.2018.
2018. CARNet, Projekt e-Škole. Radionica za AZOO Split: „Strateško planiranje i upravljanje školom“ 8 sati. Radionica (R1-M-1-IC-1) (Ljerka Luić). Računalna učionica Algebra Split, 25.05.2018.
2018. CARNet, Projekt e-Škole. Webinar: „Obrazovni trendovi uz potporu digitalnih tehnologija“ (Petar Jandrić) 1.5 sat. Ishodi: osvijestiti važnost pristupa informacijama, resurse, repozitorije, digitalnu tehnologiju… 21.05.2018.
2018. CARNet, Webinar: „Digitalne tehnologije u planiranju kurikuluma“ (Petar Jandrić i Darija Dasović Rakijaš) 1,5 sat. Ishodi: identificirati prednosti primjene digitalne tehnologije u školskom okruženju (Office aplikacija Word i Excel), uočiti prednost OneNote digitalne bilježnice za izradu i organizaciju priprema za nastavni sat. 18.05.2018.
2018., Projekt e-Škole, Edukacija djelatnika Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO). Radionica (R1-M-1-IC-1) 14.05.2018.
2018., CARNet, Projekt e-Škole, Edukacija djelatnika Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO), (P1-M-4-IC-4) Radionica za AZOO Split: „Digitalna tehnologija za potporu posebnim odgojno-obrazovnim potrebama“, na Yammeru u Zajednici praktičara, izrađena je grupa koja će pratiti eduakcije, 8 sati. Računalna učionica Algebra Split, 3.5.2018.
2018., XXX. Proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske, Hotel Corinthia Baška, 18.4.2018., na temu „Tradicija i suvremenost u radu školskog knjižničara“.
2018., CARNet, Online tečaj: „Kreiranje digitalnih (uredskih) dokumenata“ (20 sati). Ishod: steći znanja i vještine te primjenjivati dobre prakse vezane uz kreiranje digitalnih (uredskih) dokumenata, tabličnih kalkulacija, grafičkih prikaza i prezentacija u LibreOffice alatima (Writer, Calc i Impress). Virtualna učionica za tečajeve e-Škole, Zagreb, 11.(9.)4.2018.
2018., CARNet, Projekt e-Škole (Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola – pilot projekt). Radionica u živo, za AZOO Split: „Digitalne tehnologije kao potpora praćenju i vrednovanju“, (P1-M-3-IC-2) 8 sati (Mustać). Ishod: upoznati digitalne alate i digitalno okruženje za formativno i sumativno vrednovanje ostvarivanja ishoda učenja. Značka za uspješno završenu radionicu "Digitalne tehnologije kao potpora praćenju i vrednovanju". Računalna učionica Algebra, Split 30. 3. 2018.
2018. CARNet. Radionica u živo, za AZOO Split: „Kreiranje multimedijskih dokumenata i animacija“ (8 sati). Pregledavajući primjere koji su i sami multimedijalni, stvaranjem vlastitih primjera i komunicirajući s ostalim polaznicima, moguće je naučiti kako gledati i razmišljati o multimedijalnom sadržaju. Kroz radionicu su pojašnjene osnove snalaženja u jednostavnim ali moćnim alatima Canva, Inkscape, Moovly, Handbrake i Kizoa. Računalna učionica Algebra, Split, 29. 3. 2018.
2018., Projekt e-Škole, Edukacija djelatnika Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO), (O3-M-2-IC-3) „Kreiranje multimedijskih dokumenata i animacija“. CARNet, Algebra, Split, 29. 3. 2018. Potvrdnica (8 sati) - Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola (pilot projekt) 26. 3. 2018.
2017., Državni skup AZOO: „Pogled odozdo, dalmatinska mjesta u vrtlogu Prvog svjetskog rata“. Sveučilišna knjižnica u Splitu. 19.06.2017. Predavači: Aleksandar Jakir, Ivan Matijević, Josip Vrandečić, Mladen Domazet, Marijan Buljan i Loranda Miletić.
2017., Državni skup AZOO: „Kurikul knjižnično-informacijskog odgoja i obrazovanja: neposredno uključivanje knjižničara u školski kurikul utemeljeno na kvalitetnom planiranju i predstavljanju rada“. Tehnička škola Zagreb. 20.01.2017.
2017., Državni stručni skup za pripravnike školske knjižničare i njihove mentore. Osnovna škola Bartola Kašića. Zagreb, 19.01.2017.
2016., „Matematičke priče iz davnina“ - Zlatna večer matematike. Stara gradska vijećnica, Zlatna vrata. Split, 01.12.2016.
2016., Stručni skup na temu: „Matematičke priče i logički zadaci“. Osnovna škola "Mejaši", Split. 04.11.2016. Antonela Czwyk Marić, Belmondo Miliša, Jurica Barišin, Siniša Hrga et al.
2015., ALA Annual Conference & Exhibition, San Francisco – June 25-30, 2015, Moscone Center: International Librarians Reception - IRRT / Integrating AASL's Best Websites and Best Apps into your School's Curriculum / Margaret A. Edwards Brunch / 2015 Newbwey-Caldecott-Wilder Banquet - ... https://www.youtube.com/watch?v=irmVzeHC4NY&feature=player_embedded
http://alaac15.ala.org/
2015., St. Anthony of Padua Catholic School - School Library. Located in historic West Greenville, St. Anthony’s is one of the oldest private schools in Greenville County. In 2013 the school expanded with a 26,000-square-foot, two-story building.
The new school features a library, dedicated rooms for art and music, 10 dedicated classrooms, administrative offices and a full-sized gymnasium. The grounds include two safe and secure playgrounds for students, separating K3-K5 from Grades 1-6.
Students have quick access to St. Anthony’s administration offices, places of worship, library, green space, gardens and a full-service dining hall that supplies nutritious breakfast and lunch programs, as well as a late day snack. While the school is rooted in African-American history, the students, faculty and staff today are made up of different ethnic and racial backgrounds.
http://www.stanthonygreenvillesc.org/
2015., ELS Certificate of Promotion: This is to certify that Ana Saulacic has successfully completed the Beginner levels of the Intensive Program English for Academic Purposes offered by ELS Language Centers. ELS Language Centers' Intensive English Programs are accredited by the Accrediting Council for Continuing Education and Training (ACCET), a national accrediting agency recognized by the Department of Education.
(Center location: Clemson at UCG / Date: July 24, 2015 / City, State: Greenville SC, USA.).
2015., Interdisciplinarni stručni skup: „Cjelovita kurikularna reforma“. Osnovna škola Sućidar, Split,12.05.2015. Vlade Matas, prof.
2015., Medijska pismenost. Hotel Zora, Primošten, 15.04.2015. Biserka Šušnjić, Nada Zgrabljić Rotar, Danijel Labaš, Suzana Hitrec et al.
2014., 26. Proljetna škola školskih knjižničara, na temu „Komunikacija – element uspješnosti školske knjižnice“. Hotel Histria, Pula, 06.04.2014. Izabela Mlinarević, prof. / Biserka Šušnjić, prof.
2013., 25. Proljetna škola školskih knjižničara / „Komunikacija u školskoj knjižnici – ukorak s vremenom“. Hotel Olympia Vodice, 14.-17. 04.2013. Tamara Zadravec, prof.
2011., „Naučno-stručna konferencija Na putu ka dobu znanja" - 9. savjetovanje (Sremski Karlovci, 23.-24.09.2011.), F@M, Novi Sad.
2010., „Naučno-stručna konferencija Na putu ka dobu znanja" - 8. savjetovanje, Fakultet za menadžment F@M, Novi Sad.
2009., „Naučno-stručna konferencija Na putu ka dobu znanja" - 7. savjetovanje, F@M, Brodospas Split, Split Ship Management (23.-26. 09. 2009., Split).
2008., 3. kongres školskih knjižničara Slovenije: „Programi školskih knjižnic in razvijanje pismenosti“, Radenci ( Republika Slovenija), 2008.
2008., „Na putu ka dobu znanja – 6. savetovanje“ (s međunarodnim učešćem), Fakultet za menadžment F@M, Sremski Karlovci (Republika Srbija), 2008.
PREDAVALA U ŠKOLI ZA ŽIVOT:
2019. Organizator MZO, radionica u trajanju od 4 sata, Ana Saulačić i Miro Plavčić (11. listopad) OŠ dr. F. Tuđmana, Knin.
2019. Organizatori AZOO i MZO, Škola za život (Stručni suradnici knjižničari), stručni skup u trajanju od 4 sata (27. kolovoz) GKMM, Split.
2019. Organizatori AZOO i MZO, Škola za život (Stručni suradnici knjižničari), stručni skup u trajanju od 4 sata (26. kolovoz) Osnovna škola Petra Preradovića, Zadar.
OBJAVILA (stručni i znanstveni radovi):
2019. PROLJETNA škola školskih knjižničara Republike Hrvatske (31 ; 2019 ; Šibenik) Ogledni nastavni sat stručnog suradnika knjižničara ; Informacijska pismenost : zbornik radova : Šibenik, 08.-11. travnja 2019. / [urednice Ivana Perić, Ana Saulačić]. -Zagreb : Agencija za odgoj i obrazovanje, 2019. -http://library.foi.hr/m3/autor.php?B=1&O=1&UK=1&A=0000022809&mg=&vrsta=&grupa=&lang=&H=&upit=SAULA%C8I%C6,%20Ana
2019. SAULAČIĆ, ANA Ogledni nastavni sat stručnog suradnika knjižničara ; Informacijska pismenost : zbornik radova : Šibenik, 08.-11. travnja 2019. / [urednice Ivana Perić, Ana Saulačić]. - Uloga Agencije za odgoj i obrazovanje u 50-godišnjoj povijesti nastavnog sata stručnog suradnika knjižničara : pola stoljeća nastavnog područja Školsko knjižničarstvo / Ana Saulačić str. 702 http://library.foi.hr/lib/autor.php?B=1&H=&E=E0425&A=0000022809
2017. Saulačić, Ana. Uvodna riječ. Pogovor. XXIX. Proljetna škola školskih knjižničara RH: "Kurikulum knjižničnog odgoja i obrazovanja - put prema kritičkom mišljenju, znanju i osobnom razvoju" (s međunarodnim učešćem), Trogir, 6.-8. travnja 2017.
2011. Krželj, Ana. Zagovaranje školskog knjižničarstva – knjižničar zagovaratelj ili profesionalni lobist, u: Zbornik sažetaka radova (i CD-om s kompletnim radovima) naučno-stručne konferencije Na putu ka dobu znanja - 9. savetovanje (s međunarodnim učešćem – Sremski Karlovci, 23.-24.09.2011.), Fakultet za menadžment F@M, Novi Sad, 2011.
2011. Krželj, Ana. Školska knjižnica i poticanje čitanja utemeljeno na žanru horora – istraživanje o tome trebamo li uvrstiti cenzuru ili ne, u: Zbornik radova (ISSN 1847-6074) – državni skup s međunarodnim učešćem, AZOO, Zagreb, 2011. 23. Proljetna škola školskih knjižničara RH, Tema: Čitanje kao dio knjižnično-informacijskog obrazovanja, Osijek, 9.-11. svibnja 2011.
2010. Krželj, Ana. Upravljanje vizualnim identitetom školske knjižnice – postoji li i kako utječe na unapređenje rada s korisnicima (pilot istraživanje u osnovnim i srednjim školama dalmatinskih županija), u: Zbornik radova naučno-stručne konferencije Na putu ka dobu znanja - 8. savetovanje (s međunarodnim učešćem), Fakultet za menadžment F@M, Novi Sad, 2010.
2009. Krželj, Ana. Školski kurikul – inovacija i kreativnost u školskoj knjižnici, u: Zbornik radova XIX. Proljetne škole školskih knjižničara (stručno-znanstvenog skupa s međunarodnim učešćem), Agencija za odgoj i obrazovanje, Školska knjiga, Zagreb, 2009.
2009. Krželj, Ana. Upravljanje vizualnim identitetom školske knjižnice – teorijski dio, u: Zbornik radova naučno-stručne konferencije Na putu ka dobu znanja - 7. savetovanje (s međunarodnim učešćem), Fakultet za menadžment F@M, Brodospas Split, Split Ship Management, Novi Sad, 2009. (23.-26. rujan 2009., Split).
2008. Hlestec-Ljubačev, Melita; Krželj, Ana. Vizualni jezik kao sastavni dio kulture pismenosti u školskoj knjižnici, u zborniku: 3. kongres školskih knjižničara Slovenije: Programi školskih knjižnic in razvijanje pismenosti, Radenci ( Republika Slovenija) - (stručni skup s međunarodnim učešćem), 2008. UDK 027.8:371.335
2008. Krželj, Ana, Upravljanje znanjem u suvremenoj školskoj knjižnici, u: Zbornik radova stručno znanstvene konferencije Na putu ka dobu znanja – 6. savetovanje (s međunarodnim učešćem), Fakultet za menadžment F@M, Sremski Karlovci (Republika Srbija), 2008.
itd.
2004. Krželj, A. - Biočina, M. Tematsko - integracijski nastavni dan. Posjet franjevačkom samostanu u Zaostrogu : (povodom obilježavanja tristote obljetnice rođenja Andrije Kačića Miošića)
http://www.worldcat.org/title/tematsko-integracijski-nastavni-dan-posjet-franjevackom-samostanu-u-zaostrogu-povodom-obiljezavanja-tristote-obljetnice-roenja-andrije-kacica-miosica/oclc/449284528
Govori engleski i talijanski jezik. Bavi se slikarstvom i pisanjem. Sudionica je niza kulturnih događanja, bila je članica organizacijskog odbora splitskog festivala pričanja priča „Pričigin“, od početka tj. od 2006. do 2015. godine.
URL-poveznice - JAVNI RAD / KULTURNA DJELATNOST:
2019. Na Međunarodni dan darivanja knjiga, koji je pokrenula školska knjižničarka Amy Broadmoore 2012. godine, organizirala je susret s zavičajnom spisateljicom Dunjom Kalilić u OŠ kralja Zvonimira u Solinu. Spisateljica je poklonila novoj školskoj knjižnici svoje knjige za djecu, mlade i odrasle. http://www.os-kraljazvonimira.skole.hr/?news_id=18 http://solin.hr/index.php/novosti-aktualno-solin/item/5157-posjet-spisateljice-dunje-kalilic-os-kralja-zvonimira
2018. Ogranak Matice hrvatske u Splitu donirao 170 knjiga Hrvatskoj udruzi školskih knjižničara za otok Brač
http://dalmatinskiportal.hr/zivot/ogranak-matice-hrvatske-u-splitu-donirao-170-knjiga-hrvatskoj-udruzi-skolskih-knjiznicara-za-otok-brac/36785
2018. Noć knjige 2018. Državni likovni nagradni natječaj "Ubaci knjigu u vremenski stroj!" na temu budućnosti knjige. Ana Saulačić, predsjednica žirija (HUŠK/Agencija za odgoj i obrazovanje) https://nocknjige.hr/tekstx.php?id=28&k=49
2018. Od 9. do 13. svibnja u Športskom centru Gripe 2. MFK - Mediteranski festival knjige. Okrugli stol: „Komunikacija s nakladnicima kao preduvjet uspješnosti školskog knjižničara“ sudjelovala je idejom i raspravom, na poziv organizatora i moderatora panel diskusije Slavka Kozine. https://www.metkovicnet.com/index.php/vijesti/item/563-2-mediteranski-festival-knjige
2014. Stručni skup i izložba Matičinih rariteta u Gradu pod Marjanom. http://www.matica.hr/vijenac/476/izniman-interes-za-knjigu-19236/
Stručni skup i izložba Matičinih rariteta u Gradu pod Marjanom. Izniman interes za knjigu
Ivica Luetić
U povodu 170. obljetnice osnutka Matice hrvatske i prigodi Međužupanijskog stručnog skupa Knjižnica i informacijska pismenost – poveznica osobnog i nacionalnog identiteta u globalnom okruženju 15. je svibnja u Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu otvorena izložba Književno blago Matice hrvatske. Organizator je splitski ogranak MH i Agencija za odgoj i obrazovanje, a pozdravne riječi domaćina uputila je Ana Krželj. Potpredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić i akademik Josip Bratulić.
Uz glazbene izvedbe mješovitoga zbora Nadbiskupske klasične gimnazije i tamburaškog orkestra Sjemeništa pod ravnanjem Lidije Matijević nazočne je pozdravio ravnatelj Sjemeništa don Mladen Parlov predstavivši temu Jedinstvo Europe i Marko Marulić. Potpredsjednik MH Stjepan Sučić naglasio je da se izložbom htjelo posvetiti posebnu pozornost tradiciji MH, koja je na početku i osnovana radi knjige i objavljivanja djela iz književnosti, povijesti i kulture, posebno se u svojim počecima posvetivši prevođenju svjetske književnosti. „Danas MH objavi oko 200 knjiga godišnje u Središnjici i ograncima, kojih je oko stotinu u svim krajevima gdje Hrvati žive, a želja je da knjiga dođe do najmlađih, da se Matica još više poveže sa školama i sveučilištima jer je MH temelj svih hrvatskih sveučilišta“, zaključio je. Izložba je otvorena u Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu.
Potom je u Paštrićevoj knjižnici (prvoj javnoj knjižnici grada Splita – 1706) prikazana širina Matičine djelatnosti nekada i sada: oko 400 knjiga, časopisa, preslika i dokumenata prikazanih kronološki, od Osmana iz 1844. do primjeraka Hrvatskog tjednika iz 1971, izdanja Kola, Vijenca do recentnih znanstvenih ostvarenja. Dodijeljene su i nagrade učenicima koji su se prijavili na natječaj Tražimo stare i rijetke knjige u školskim i obiteljskim knjižnicama, a Matičinim je izdanjima nagrađeno i 26 škola.
Na stručnom je skupu Božo Skoko školske knjižničare upoznao s temom Kako učiniti atraktivnim nacionalni identitet u vrijeme globalizacije?, a profesor i diplomat Mate Maras na originalan je način i s iskustvom osobe koja je izdanju MH prevela sva Shakespeareova djela govorio o Shakespeareu u Dalmaciji. Kompetencije školskog knjižničara u globalnom informacijskom okruženju predstavila je Ivanka Stričević, a Uloga školskih knjižničara u odgoju učenika prikazana je putem iskustva školske knjižničarke Matije Grgat. Profesor filozofije Borna Lulić predstavio je teme Obrazovanje za obraz i Izgradnja samopouzdanja – temelj istinskog odgoja, kojima je izmamio veliki pljesak sudionika skupa.
Zbog iznimno velika zanimanja za izložbu Matičinih knjiga slična je izložba otvorena 21. svibnja u Gradskoj knjižnici Marko Marulić u Splitu. Tu je izložbu otvorila Ingrid Poljanić, a o izabranim knjigama govorili su akademik Josip Bratulić i Stjepan Sučić.
2012. http://www.husk.hr/prilozi-s-meduzupanijskog-strucnog-skupa-knjiznica-i-informacijska-pismenost-kljucna-poveznica-osobnog-i-nacionalnog-identiteta-u-globalnom-okruzenju-odrzanog-15-svibnja-2012-u-splitu/
2011. https://www.husk.hr/horori-a-priori-knjige-o-kojima-se-ne-govori-a-trazene-su-u-fondovima-skolskih-knjiznica/
2011. Izlaganje na državnom skupu 23. PŠŠK Okruglom stolu u Osijeku (2011) Čitanje kao dio knjižnično-informacijskog obrazovanja: https://www.azoo.hr/index.php?view=article&id=2580&naziv=xxiii-proljetna-kola-kolskih-knjiniara-republike-hrvatske
2010. Stručno uredila knjižnicu Ogranka Matice htvatske u Splitu, u knjižničnom softveru MetelWin, tvrtke Point (donacija)
https://www.slobodnadalmacija.hr/kultura/clanak/id/98546/splitska-matica-obnavlja-nakladu
2010. - https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20070428/kultura01.asp
2010. - https://www.omh-split.hr/splitska-matica-uskoro-u-novom-ruhu
2009. - https://www.knjiznicari.hr/UDK02/index.php/Predmetnica:Ana_Kr%C5%BEelj
2007. - https://www.pricigin.hr/hr/kontakt.html
Acknowledgments
- Državna nagrada „Višnja Šeta“ za 2012., Hrvatska udruga školskih knjižničara. https://dkst.hr/?page_id=356
- https://www.husk.hr/o-nama/nagrada-visnja-seta/
Solo exhibitions
- 2010. Dom kulture - Dugopolje, Radost žrtve
- 2010. Galerija "Kapetanova kula" - Zadar, Radost žrtve
- 2000. Crkva "Santa Maria della Misericordia" - Ankona/Italija, Mir i radost u 2000. godini
- 1999. Muzejsko-izložbeni prostor "Podvorje" - Kaštel Sućurac, Mater Dei - Kaštelansko ljeto
- 1998. Zubotehnička škola "Dental centar Marušić" - Split, IHS - Isus, spasitelj ljudi
- 1994. Galerija "Pusterla" Palazzo Battaglia - Jesi/Italija, Memento mori
- 1994. Centar za kulturu "Zlatna vrata" (loggia) - Split, Imaginarni pejzaž
Group exhibitions
- 2007. Galerija "Most" - Novi Sad, II. međunarodna likovna kolonija F@M-art
- 1995. Pinakoteka Gospe od Zdravlja - Split, Bienale slika i skulptura malog formata
- 1994. Crkva sv. Kuzme i Damjana - Lastovo, Angelus lastovskom zavičaju
- 1994. Galerija "Helm" - Vela Luka, Dalmatinski krug