Ana Saulačić IV.

Estetika patnje
U prostorijama Doma kulture u Dugopolju 20. studenog otvorena je izložba Ane Krželj naslovljena „Radost žrtve“. Izložba je dio bogatog programa osamnaestih dana Ogranka Matice hrvatske (Split) koji su se odvijali od 11. studenog do 13. prosinca 2010.
Krželj ima bogato fakultetsko obrazovanje, a između ostalog profesorica je likovnog odgoja i likovnih umjetnosti, diplomirala je grafiku u klasi prof. Petra Jakelića i umjetnost dvadesetog stoljeća. Članica je Hrvatske udruge likovnih umjetnika (HULU) Split i Matice hrvatske. U Agenciji za odgoj i obrazovanje – Podružnici Split – radi kao viša savjetnica za stručne suradnike školske knjižničare. Ovo joj je sedma samostalna, a sudjelovala je i na nekoliko skupnih izložbi.
U ciklusu „Radost žrtve“ Ana Krželj problematizira estetiku patnje i ulazi u filozofsko preispitivanje o smislu žrtve. To nisu samo propitkivanja žene već i umjetnice, a umjetnici su često neslušani i teško razumljivi u svojim tajnama pa čak i onda kad govore univerzalnim jezikom. I slikarsko propitkivanje Ane Krželj tek je jedno u nizu, no nju osobito zanima motiv i smisao žrtve dok traži odgovor na pitanje zbog čega žrtva uvijek i nužno ide s patnjom.
Oslanjajući se na čvrste temelje svojih likovnih učitelja i vlastitog životnog iskustva, Krželj istražuje potencijalnu osobnu i likovnu katarzu. Spoznavši višekratnu bol buđenja, iskusivši neumitni susret sna i jave u poprištu golih istina i razočarenja, Ana Krželj pokazuje da život nije jednodimenzionalan iako je jednosmjerna vrtložna cesta.
Ana Krželj slika starom tehnikom enkaustike koja traži izuzetnu vještinu i brzu reakciju. Naime da bi se na papir nanio vrući sloj boje pomiješan sa ugrijanim i rastopljenim voskom, umjetnik treba imati jaku koncentraciju i jasnu viziju buduće slike. Osim toga, Krželj ulaže i napor kako bi došla do onog lucidnog slikarskog trenutka kada je moguće prihvatiti da istina prelazi u fantastiku, a fantazija metamorfozira u istinu.
Ona gradi svoju likovnu grafiju snagom šapata, a ne krikom. No ipak ostaje sugestivnost njezinih slika u sakralnim simbolima, motivima, blagoj ritmici slike, ujednačenom koloritu. Krželj sažimlje sliku na bitno i esencijalno, fokusirajući svoju likovnu meditaciju u sakralnim motivima, kontemplaciji i intimi molitve. Fizičkom samodisciplinom traži duhovnu ravnotežu u sjecištu vertikale i horizontale – u križu i Kristu na njemu. No ipak njezin Krist djeluje monolitno u napuštenosti i suveren u patnji. „Radošću žrtve“ umjetnica nas upućuje na bipolarnost života, kontrasnost dobra i zla, izdaje i oprosta, Golgote i Uskrsnuća. U tome lako prepoznajemo umjetnički credo – jaku izdržljivost i snagu prkosa naspram vrtoglavosti u boli i intimnoj ranjivosti u rezignaciji.
(Vanja Škrobica, Školske novine, 2010.)

"Zadarski list" (2010.), osvrt Ante Rogića, na samostalnu izložbu "Radost žrtve", održanu u Galeriji Kapetanova kula, u Zadru:
http://www.zadarskilist.hr/clanci/16062010/radost-zrtve
Radost žrtve
U Galeriji 'Kapetanova kula' zadarskoga HDLU u ponedjeljak je otvorena izložba Ane Krželj naslovljena "Radost žrtve". Riječ je o njenoj prvoj izložbi nakon deset godina. Pozdravnu riječ uputio je Kosta Kostov, najavivši kako je ovo prva u nizu od sedam izložbi, koliko nas očekuje u ovoj sezoni u izložbenom prostoru Kapetanove kule. Više o samoj izložbi kazao je Jakša Fiamengo.
- Ako je stari naš Mediteran bitno obilježen temom pasije, prolivanja nevine krvi i spasiteljske, izbaviteljske misije Bogočovjeka, onda su slike Ane Krželj, koje ovdje predstavljamo, još jedan pokušaj da se odgovori na pitanje koliko su biblijski motivi iscrpljeni, a koliko mogu biti novi i svježi u ovom našem turbulentnom vremenu, u modernijem slikarskom tretmanu, barem onom tehničkom, istaknuo je Fiamengo. Napomenuo je kako je na slikama Ane Krželj riječ o 'enkaustici', tehnici koja je bila poznata i prije nego smo zakoračili u naš vijek, dapače još u Starom vijeku, kad je trebalo brzo reagirati da bi se ostavio željeni trag vizije na papiru, tj. da bi se na papir nanio vrući sloj boje, pomiješan s ugrijanim i rastopljenim voskom, koji samo u tom vrućem stanju funkcionira budući da kad se ohladi od slike neće biti ništa.
- Ovo dakle nije slikanje kistom već doslovno vrućom peglom pri čemu slikar unaprijed dobro zna što treba naslikati i to mora učiniti i što prije, u samo dva-tri poteza, a to onda, pomislit ćete, limitira vrijeme stvaranja slike i dovodi u opasnost da važniji bude tehnološki proces i, uvjetno rečeno, zanatstvo, što uvijek i nije lako izbjeći, nego li iskreni spontani kreativni čin, kazao je Fiamengo. Istaknuo je kako je Ana Krželj stoga hrabro pristupila svojoj meptriji i izložbi od dvadesetak slika dala oksimoronski naziv "Radost žrtve", što upućuje na kontrastno suprotstavljanje dva životna iskustva, ali i na prožimanje dobra i zla, te na smisao patnje kao životnog očišćenja do katarze Golgote i križa i slave Uskrsnuća, a motivi poput 'Maslinske gore', 'Ecce homo', 'Pieta', 'Stremeći Ocu' samo produbljuju autoričino inzistiranje na biblijskim temama, u ovom slučaju na zahvalnim motivima Kristove muke kao paradigme života s cijelim nizom sublimiranih simboličkih asocijacija, katkad eksplicitno, rečenično iskazano poput 'U svjetlu gdje križ i žrtva imaju smisao', 'U potrazi za uporištem', nadalje 'Od žrtve preko učenika do mučenika', itd.
- Sve u svemu, na temeljima duhovnosti, na motivima 'Slavnog otajstva' i 'Svetosti izvanvremenskoga', autorica treperi između ljudske naravi i božanske nadnaravi, pigmentirajući čovjekovo i Božje u jednome, u 'Slavnom otajstvu', u 'Radosti rađanja dobra' i drugim motivima s vidljivim nastojanjem da u beznađu prepozna nadu, u krucifiaciji temu rezurekcije. Ogoljevši zahvalne prizore iskupiteljske Isusove muke slikarica motive rješava u brzim potezima, koji motivu daju dodatnu dramatičnost. Poigravanje svjetlih i tamnih tonova u plastičnoj tehnici, koja slikama daje svježinu, nanošenjem svijetlih i tamnih ploha i kontura autorica - obzirom i na tehniku slikanja - gotovo da krokijima na rubu apstrakcije, ali održavajući motiv na okupu, u detalju vidi cjelinu patnje i iskupljenja, tame i svjetla, beznađa i nade, a protiv svih alijenacija i frustracija, bez naglašenih poruka, ali bitnog opredjeljenja u slavu čovjeka i Boga u njemu, odnosno Boga i čovjeka u veličini malenog iznoseći plastično portret patnje i uzvišenost žrtve za dobro, ova izložba Ane Krželj još jedan je razgovor Boga s Čovjekom u simboličnim cjelinama koje motivima daju univerzalni karakter što je obzirom da je umjetnost govor drugoga moguće postići predanim pristupom slikarstvu u kojem autorica dajući slikama stanovitu dozu starinske patine zna vladati linijom i komponirati boje u slojevita raspoloženja, kazao je Jakša Fiamengo.
Autorica se zahvalila okupljenima na dolasku na otvorenje, posebno svojim kolegicama iz splitske podružnice Agencije za odgoj i obrazovanje. Istaknula je kako još uvijek traži svoj smisao, a u duši je primarno slikarica.
- U tom davanju vidim jedini smisao, kad se žrtvujemo jedni za druge, kazala je Krželj.
Ana Krželj članica je Hrvatske udruge likovnih umjetnika (HULU) Split i Matice Hrvatske. U Agenciji za odgoj i obrazovanje - Podružnici Split radi kao viša savjetnica za stručne suradnike školske knjižničare. Sudionica je niza kulturnih događanja i članica organizacijskog odbora splitskog festivala pričanja priča 'Pričigin'. Ovo joj je šesta samostalna, a sudjelovala je i na četiri skupne izložbe.
Izložba ostaje otvorena do 24. lipnja.
(Ante Rogić, Zadarski list, Sri, 16/06/2010. Početna › Kultura › Autor fotografije: Sebastian Govorčin - Kosta Kostov, Ana Krželj i Jakša Fiamengo)
http://www.zadarskilist.hr/taxonomy/term/12430

U MALOJ LJETNOJ LIKOVNOJ ŠKOLI
Od Calimera do Picassa
Za sve predškolce i školarce koji osim sunčanja i kupanja tijekom ljetnih praznika imaju volje nešto i naučiti, splitski dječji vrtić „Calimero“ organizirao je Malu ljetnu likovnu školu. Uz pomoć akademske slikarice prof. Ane Krželj polaznici u dobi od pet do 15 godina svladavaju likovni jezik, odnosno osnove crtanja, slikanja i modeliranja.
- Uz poticanje i razvijanje stvaralaštva učim ih osnovnim elementima likovnog izraza, na temelju kojih će izraditi sliku, a djeci do deset godina prvo nastojim razbiti blokadu, koja ih tjera da crtaju po šablonama – objašnjava prof. Krželj.
Najmlađi među polaznicima škole, koje smo zatekli u „Calimeru“, bio je šestogodišnji Tiho Jerončić. Pokazao nam je crtež s trkaćim autima, a godinu dana starija Matijana Milardović bila je okupirana crtežom leptira i kornjače, dok joj je kolegica iz klupe, također sedmogodišnja Karla Zubanović crtala žirafu. Uz Karlu, u vrtiću smo susreli i njezina desetogodišnjeg brata Dina i tri godine stariju sestru Amaliju, koja je zajedno s vršnjakom Branimirom Seletkovićem crtala… Najstarija u „Calimerovoj“ družini bila je četrnaestogodišnja Mirjana Vrdoljak, koja je bila zauzeta crtanjem oka na licu svojeg modela.
I svima im je svladavanje likovnog jezika bilo i te kako zanimljivo jer su za vrijeme našeg posjeta jedva na koju sekundu uspjeli…
(Divna Zelić i Nikola Vilić, Slobodna Dalmacija, broj, 3.8.2004. utorak, str. 17)

Mir i radost u 2000. godini
U prigodi proslave 2000. godine i dolaska trećega tisućljeća ovom izložbom slika slikarica Ana Krželj iz Splita predstavlja se gledateljima u Ankoni. Uz tu obljetnicu ona svojim slikama prati i slavi dvadesetu obljetnicu ukazanja Majke Božje u Međugorju. Taj događaj godinama nadahnjuje slikaricu da bi svoj doživljaj svetoga i likovno predočila.
Dvije jadranske obale, istočnu i zapadnu, Hrvatsku i Italiju, Split i Ankonu morem spajaju mjesta hodočašća i štovanja Blažene Djevice Marije, Međugorje i Civitavechija, koja su i povijesno povezana.
Slikarstvo Ane Krželj nadahnuto je prizorima Novoga zavjeta. Zastupljeni su prizori Navještenja, kada je Anđeo Gabrijel priopćio Blaženoj Djevici Mariji radosnu vijest da će roditi Spasitelja svijeta. Slikaričini motivi obuhvaćaju prizore Kristova života i raspeće na Kalvariji, Pietu, Bogorodicu s mrtvim Kristom u naručju i Krista uzišla na nebo, te Mariju uznesenu na nebo.
Kada je metafizički nadrealizam kao likovni pravac prognao čovjeka sa slika, činilo se kao da se više nikada neće vratiti. Kao što svaki progon pretpostavlja povratak tako na pragu novoga tisućljeća primjećujemo novo zanimanje za čovjeka, pa možemo ponovno uskliknuti: "Ecce homo!" (Evo čovjeka!).
Kristološke i marijanske teme neiscrpno su vrelo promišljanja o vrijednostima ljudskoga života. Novozavjetni motivi Ane Krželj imaju realističke obrise koji se gube u materiji na rubu apstrakcije i to s aureolom svetosti i u izvanvremenskomu.
U njezinim je slikama uvelike zastupljena i simbolika. Među njezinim akvamarinima, tirkizima, umbrama i violentnim bojama ima dosta bijelih površina. Bjelina zasljepljuje svjetlom, plijeni čistoćom a čistoća rađa čovjeka.
Na slikama zapažamo i simbole mira. Jata ptica ustreptalim krilima stvaraju zračne vrtloge i pridonose kompozicijskoj ravnoteži slike, s naglašenim grafizmom stvaraju privid prostora. S visina promatraju slabosti svijeta i upućuju na uzvišene značajke transcedentnoga.
(mr. sc. Vlasta Tolić, Katalog izložbe)

Ancona agenda - Il Resto del Carlino
Il sindaco alla Misericordia per la mostra dell'artista Krzelj
Il sindaco Renato Galeazzi ha visitato presso la parrocchia di Santa Maria della Misericordia la mostra della pittrice spalatina Anna Krzelj alla quale fatto omaggio di una medaglia ricordo del Comune. Nell'occasione sono state ricordate le iniziative promosse tra Ancona e Spalato, citta gemellata sin dagli anni '70. Il parroco di Santa Maria della Misericordia don Cesare Caimmi ha approfitatto dell'occasione per informare il sindaco delle nunerose attivita svolte dalla Caritas e dalla Parrocchia in favore dei cittadini piu bisognosi.
(domenica 30 gennaio 2000)

IZLOŽBA ANE KRŽELJ U KAŠTEL SUĆURCU
Mater Dei
Slikarstvo Ane Krželj tehnikom boja visokog sjaja ispituje poruke Starog i Novog zavjeta, otkrivajući nam Božje djelo stvaranja svijeta u sedam dana
Kaštel Sućurac – U prigodi vjerskog blagdana Velike Gospe, slikarica Ana Krželj predstavila se ciklusom slika pod naslovom Majka Božja (Mater Dei) u Muzejsko-izložbenom prostoru Podvorje, a u okviru Kaštelanskog ljeta 99. Riječ je o 17 slika u enkaustici, tehnici boja visokog sjaja, nastalih u proteklih sedam godina. Zastupljeni su prizori od Navještenja, kada je anđeo Gabrijel priopćio božanskome paru radosnu vijest, do Rođenja u Betlehemskoj štalici. Od Raspeća na Maslinskoj gori do motiva Pieta, Bogorodice s mrtvim Kristom u naručju.
- Slikarstvo Ane Krželj ispituje poruke Staroga i Novoga zavjeta. Starozavjetne slike, Božje djelo stvaranja svijeta u sedam dana, slikarica doživljava kao veličanstvenu divljinu neslućene energije prirode. Stanje turbulencije ostavlja za sobom čistinu, linije se povlače pred površinama, boja uzmiče pred bjelinom. Bjelina zasljepljuje svjetlom, plijeni simbolikom. Čistina se nastavlja čistoćom. Čistoća rađa Čovjeka. Inače, Krželjeva je nadasve nadahnuta plodnošću kao puninom života – kazala je otvarajući izložbu mr. Vlasta Tolić, autorica predgovora u pratećem katalogu. U ime organizatora uvodnom rječju nazočnima se obratio Dragan Delić, voditelj Podvorja.
Izložba ostaje otvorena do 23. kolovoza.
(R.K., Slobodna Dalmacija, KULTURA, ponedjeljak, 16. 08.1999., str. 29.)

BALETNA PREMIJERA
Splitska sfinga
Plesni teatar Muzičke omladine Splita u subotu će s početkom u 20 sati praizvesti na sceni splitskoga HNK balet nastao po legendi zabilježenoj u knjizi Branka Radice Salona i Split, epizode iz prošlosti
Legenda kaže, kada je car Dioklecijan odlučio premjestiti sfingu iz Egipta u svoju palaču, ona je prestrašena počela plakati. Suze što su tekle molile su bogove za pomoć, a Isis i Oziris izazovu strašno nevrijeme. Gromovi prepolove sfingu, ali usprkos tome Dioklecijan ostane neumoljiv i takvu je donese u Split… U ovu sfingu zaljubljene su sve generacije splitske djece i vjerojatno nema mališana koji se bar jednom nije uspeo na nju…
Splitska sfinga, balet u pet slika, nastao je na bilješci Legenda o sfingi iz naslova, Salona i Split, epizode iz prošlosti autora Branka Radice, a praizvest će ga ove subote na sceni splitskoga HNK šezdesetak balerina Plesnoga teatra Muzičke omladine Splita. Glazba je Silvija Bombardellija, a koreografiju potpisuje Luciano Perić, uz Branku Čiče-Trumbić pedagoga teatra koji broji 250 malih balerina.
Ova je deveta godina njegova postojanja i za to vrijeme dogodilo se sedam premijera. Isti je subjekt čak devet puta do sada nastupao na Međunarodnome dječjem festivalu u Šibeniku. Godine 1992. predstava Krik otvorila je sam festival, a najnovija premijera u znaku je 30. obljetnice Muzičke omladine Splita i ide na dar 1700. rođendanu grada. Kostimograf je Aida Periš, a scenu i slajdove podesila je i odabrala Ana Prižmić. Početak predstave zakazan je za 20 sati.
(I.B., Slobodna Dalmacija, subota, 10. lipnja 1995, str. 43)

Da oggi la mostra di una pittrice di Spalato
Arte croata alla Pusterla
„La Pusterla di Palazzo Battaglia riapre all'arte. Dopo aver ospitato, la scorso inverno, mostre di artisti locali, quest'anno le volte ristrutturate del locali della scala mobile accoglieranno le opere di una giovane artista croata, Ana Prizmic, in una mostra da titolo suggestivo quanto attuale, „Memento mori“, che vuole rappresentare il ciclo della memoria dei defunti che sono caduti per la liberta.
Tutti i dipinti presenti alla mostra – che si aprira oggi pomeriggio e restera in allestimento fino al 3 dicembre – sono stati realizzati a “encausto“, un'antica tecnica gia consciuta nell'Egitto dei faraoni, che utilizza la cera prima fusa e poi spalmata con particolari pennelli per evidenziare i colori sulla carta.
Ana, nata a Spalato ventisette anni fa, si e laureata in storia dell'arte e belle arti nella sua citta, dove ha anche allestito la sua prima personale nei gennaio di quest'anno: paesaggi immaginari e forse illusori dove l'uomo si riesce a staccare dalla propria violenza. Quella alla Pusterla e la prima esposizione che la pittrice dell'ex Jugoslavia fa in Italia. Il ricavato sara devoluto a scopi umanitari.“
(Corriere Adriatico, Anno CXXXV, No 323, Sabato 26 novembre 1994, str. 24.)