Robert Ćaleta / Čarobni svijet Robija Rubensa

Čarobni svijet Robija Rubensa, Roberta Čalete je zbirka od 20 crteža izvedenih uglavnom tušem na papiru formata 100 x 70 cm. Radovi su nastajali tijekom 80-ih, a njihovo prvo i do sada jedino predstavljanje se dogodilo 1990. u autorovom stanu / atelieru. Kako je kolekcija zamišljena i kao serigrafsko izdanje daljnje izlaganje nije imalo svrhe prije nego što se crteži vjerodostojno otisnu. U godinama koje su slijedile prebacivanje predložaka u digitalni oblik bio je kako tehnički tako i financijski neostvariv zadatak, pa je kolekcija tek povremeno pokazivana užem krugu prijatelja. U jednoj takvoj prilici autora su srećom uspjeli uvjeriti da ponovno pokuša.1

Robi Rubens nije stvarna osoba. Ipak, ova mapa u 20 prizora opisuje njegov imaginarni svijet. Kao i u stvarnom, sustav koji povezuje različita mjesta i razine nije ujednačen. Cjelinu na okupu održavaju geometrijska strogost rasporeda i naivnost likovne bajke. Stilska osnova zasnovana je u ideji povezivanja manira japanskih grafika i srednjovjekovnih iluminacija. Kako se oba sustava služe ornamentom, simbolima i ekspresijom u naraciji takvo se povezivanje autoru činilo prirodnim. Daljnju nadogradnju odredila je nakana da se u uprizorenje Rubensovog svijeta uvedu elementi preuzeti iz povijesno umjetničke baštine (od secesije naovamo). 2 Slično kao u filmu poimanje svakog pojedinog prizora / slike / kadra određeno je slijedom svih prethodnih.3 Pritom ovaj tekst osvrta ne pretendira objašnjenju slika, kao što uostalom niti slike ne služe njegovoj ilustraciji.

Promatrajući prizore raspoređene u slojevima unutar kompozicije svakog pojedinog crteža našao sam se na putu čije je polazište bilo neka vrsta vizualnog kolebanja analogna gubljenju smisla. Pokazalo se nužnim sići u naizgled neprevodivo i otrpjeti njegov udar. Pritom je razmjena vizualnih kodova ostajala bogata, pokretna i upravo fascinantno suptilna unatoč neprozirnosti jezika ili možda upravo zahvaljujući toj neprozirnosti. Njihovo živo grupiranje činilo se nadahnuto elementima čiji redoslijed nije unaprijed određen nikakvim protokolom, mada je možda potpuno suprotno. Upravo zahvaljujući tom nedostatku izvjesnosti ono što mi je u početku bilo nepomična slika postalo je šahovska ploča – prostor ne za gledanje, nego za igru.4 Sa vlastitim projekcijama.

Sabrati se u toj igri i potpuno se udubiti u nju znači ući u rad na način kako to priča legenda o kineskom slikaru koji je ušao u svoju dovršenu sliku.5 Svako otkriće (orijentir) tu je koliko jako toliko i lomljivo, a ne zalutati uspijeva samo netko tko je u svakom trenutku u stanju prisjetiti se svih tragova što ih fragmenti zagonetke utiskuju u njemu duž puta. Neovisno od toga iz koje polazne točke ulazi u Rubensov svijet. Čarobni svijet koji gubljenjem granica između istinitog i lažnog, stvarnog i imaginarnog, kao model isprepletenih simulakruma i kao igra iluzija i fantazama u stvaranju situacije stvarnije od stvarnosti biva blizak poetici post pop arta.6 Strašću za ekspresijom, razradom modela i tehnika figurativnog narativnog i humorističkog prikazivanja, ali i prikazivanjem geometrijskih struktura u ne-purističkoj maniri on paralelno proklamira i načela bad paintinga, termina koji je 70-ih uvela kritičarka Marcia Tucker.7

Svakako, sa koje god strane mu prilazili čarobni svijet Robija Rubensa svojim eklektičnim citiranjem, kolažiranjem i montažom različitih stilskih obrazaca, ekspresionističkim isticanjem subjektivnog i osobnog (kao i težnjom da bude mjesto susreta autorovog i promatračevog uživanja) predstavlja složen spoj simboličkih, narativnih, fikcionalnih i dekorativnih elemenata. Time na validan način odražava postmodernu8 – duh vremena u kojem je nastajao. Ovom izložbom po prvi put se u potpunosti javnosti širom otvaraju vrata ovoga pomalo nadrealnog svijeta. Svima zainteresiranima za ulazak u njega. Na vlastitu odgovornost, naravno.

Toni Horvatić

1 www.robirubens.com
2 Ibid.
3 Walter Benjamin, Umjetničko djelo u razdoblju tehničke reprodukcije, Život umjetnosti 6, Zagreb, 1968.
4 Roland Barthes, Carstvo znakova, AC, Zagreb, 1989.
5 Ibid. (3)
6 Miško Šuvaković, Pojmovnik suvremene umjetnosti, Horetzky, Zagreb, 2005.
7 Ibid.
8 Ibid.