Finalisti nagrade Radoslav Putar 2024. / Finale 2024! / Radoslav Putar -nagrada za najbolje mlade likovne umjetnike u Hrvatskoj
Nagrada Radoslav Putar dodjeljuje se od 2002. godine kao dio međunarodne mreže YVAA – Young Visual Artists Awards koju čine organizatori sličnih nagrada u 12 europskih država. Nagradu je 2002. godine osnovao Institut za suvremenu umjetnost. Od 2020. godine nagrada se dodjeljuje u Splitu u Salonu Galić perspektivnim mladim umjetnicima koji su već na početku svoje karijere prepoznati kao nadolazeća generacija umjetnika/ca koji propituju i pomiču granice vizualnog stvaralaštva.
Nagrada Radoslav Putar sastoji se od
– dvomjesečnog boravka u Residency Unlimited u New Yorku; http://residencyunlimited.org/, u terminu u dogovoru s RU; tijekom 2025.
– samostalne izložbe u Institutu za suvremenu umjetnost u Zagrebu, tijekom 2025. godine;
– produkcije multioriginalna u suradnji s Galerijom S iz Koprivnice,
– mjesta u žiriju Nagrade Radoslav Putar 2025.
_____
O OVOGODIŠNJIM FINALISTIMA
U natjecanjima Nagrade Radoslav Putar do sada je sudjelovalo više od 500 umjetnika i kustosa, a u finalu 94 umjetnika i 100 članova žirija.
Finalisti nagrade Radoslav Putar 2024. su Nikica Jurković, Nina Kamenjarin, Nikolina Kuzmić i Vice Tomasović. Za dobitnika nagrade je proglašen Nikica Jurković.
O Finalistima:
NIKICA JURKOVIĆ
Diplomirao je Dizajn vizualnih komunikacija na Studiju dizajna pri Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (2012.) te potom na Odsjeku grafike Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu (2018.), s najvećom pohvalom Summa Cum Laude.
U sklopu Erasmus+ programa, završio je Preddiplomski studij Bellas artes na Sveučilištu Complutense u Madridu (2017.) Izlagao je na nekoliko samostalnih i brojnim skupnim izložbama. Sudjelovao je na brojim likovnim radionicama te rezidenciji Haffenkombinat u Leipzigu, Njemačka (2019. i 2024.). Dobitnik je nekoliko nagrada i pohvala. Član je HZSU-a i HDLU-a. Živi i djeluje u Zagrebu. Njegova umjetnička praksa temelji se na procesu nastajanja i / ili promjenjivosti radova kroz vrijeme. Koristeći različite predmete i materijale iz vlastite svakodnevice, minimalnim intervencijama stvara radove apstraktnog sadržaja.
NINA KAMENJARIN
Diplomirala je 2016. s temom „Simbioza skulpture i performansa“ na Umjetničkoj akademiji u Splitu. Putem Erasmus programa studirala je „Produkt und Komunikationsdesign“ u Njemačkoj. Osim kiparstvom bavi se performansom, videom i drugim medijskim praksama.
Izlagala je u Hrvatskoj i u inozemstvu. Dobitnica je nekoliko nagrada i priznanja, uključujući Essl Art Award 2015. u Austriji i jednu od tri jednakovrijedne nagrade na Trijenalu kiparstva u Zagrebu 2018. Aktivna je članica HULU-a i HZSU-a s brojnim samostalnim i grupnim izložbama. Trenutno radi i djeluje u Splitu.
Kroz svoje djelovanje na sceni pokušava analizirati ulogu pojedinca na okolinu i obratno, na koji način funkcioniramo kada se pokušamo odmaknuti iz okruženja svoje okoline. Od tuda je i proizišla potreba izražavanja u prvom licu kroz radove, misli i zapažanja. Bavi se aspektima osobnog identiteta sebe kao umjetnice, kiparice, performerice i radovima ispituje granice izražavanja kroz različite medije. Polazeći od osobnog iskustva, kreće se prema širem društvenom i psihološkom kontekstu te na humorističan ili naglašeno ironičan način ukazuje na predodžbe nekih univerzalnih i aktuelnih problema.
NIKOLINA KUZMIĆ
Studirala je na Umjetničkoj akademiji Split, preddiplomski studij, završila 2016. godine u klasi prof. Deana Jokanovića Toumina. Diplomirala je na Umjetničkoj akademiji Split, diplomski studij; diplomirala 2019. godine u klasi prof. Nine Ivančić. Pohađala je Art, Science and Health Master of ArtsOnline Pilot Course, 2022.
Njezin umjetnički rad karakteriziraju naizgled nepovezane tematike koje crpe inspiraciju i interese iz polja prirodnih znanosti i bave se pitanjima odnosa umjetnosti i znanosti, odnosa čovjeka sa smrću i bolesti, odnosima društva prema pitanjima memorije (kolektivne i osobne) i arhiviranja, pitanjima tijela i tjelesnosti kao i vremena koje za sobom sve povlači i briše. Važan element i nit koja povezuje njezino stvaralaštvo jest živo fizičko tijelo.
VICE TOMASOVIĆ
Rođen 1986. godine u Splitu. Nakon završene opće gimnazije u Omišu, upisuje se na Umjetničku akademiju Sveučilišta u Splitu, smjer likovna kultura, gdje diplomira 2009. godine. Osnivač je i ravnatelj Almissa Open Air festivala suvremene umjetnosti u Omišu. Bivši je predsjednik je Hrvatske Udruge Likovnih Umjetnika u Splitu i voditelj izložbene djelatnosti u Salon Galić. Trenutno radi kao voditelj Botaničke zbirke u Klisu. Sudjelovao je na velikom broju samostalnih i grupnih izložbi, umjetničkih festivala i manifestacija kao organizator, kustos, izlagač i izvođač.
Kao autora zanimaju ga pitanja etike. Neovisno o mediju izražavanja to prepoznaje kao pod-temu koja prožima sve njegove radove. U vizualnom kodu slike, instalacije i performanse koje radi objedinjuje klaustrofilija. Odnos ništavila i punine interesira ga kao osnovni strukturni postulat.
_____
STRUČNI ŽIRI
Ovogodišnji stručni žiri je djelovao u sastavu:
Mihael Klanjčić, Umjetnik, dobitnik nagrade Radoslav Putar 2023.
Iva Prosoli, Muzejska savjetnica, Muzej za umjetnost i obrt
Mirna Rul, Kustosica, voditeljica Galerije AŽ
Tena Starčević, Kustosica, Otvoreni poziv za kustose do 40 godina starosti
János Szoboszlai, Izvanredni profesor, Mađarsko sveučilište likovnih umjetnosti, Budimpešta
_____
PARTNERI I POKROVITELJI
Trust for Mutual Understanding, New York; Residency Unlimited, New York, Galerija S, Koprivnica, Ministarstvo kulture i medija RH, Grad Split, Zaklada Kultura nova, Turistička zajednica Split, Splitsko – dalmatinska županija, Europlakat
Medijski partner: Vizkultura https://vizkultura.hr/
Radoslav Putar (Varaždin 20.7.1921. – Zagreb 18.7.1994.), znameniti povjesničar umjetnosti i likovni kritičar svojim je radom bitno usmjerio hrvatsku kulturnu scenu prema suvremenom likovnom jeziku. Njegov rad važan je i s društvenog aspekta jer je promovirao ideje demokracije i zagovarao dijalog, toleranciju, slobodu izražavanja i otvorenost prema drugim kulturama. Danas je teško zamisliti u kojoj mjeri je njegov rad bio herojski, a sasvim pouzdano možemo ustvrditi da je njegov doprinos teoriji i praksi ključni segment suvremene hrvatske umjetnosti i kulture. Inicijativa Instituta za suvremenu umjetnost Zagreb da nagradu imenuje Nagrada Radoslav Putar zrcali želju da se promoviraju jasni stavovi, aktivno sudjelovanje i visoki profesionalni standardi, kao alati afirmacije demokratskih procesa, međuovisnih s razvojem kulture, kulturnih institucija i umjetnosti u Hrvatskoj.