Iva Zagoda / "ZARON"

KATALOG IZLOŽBE ovdje

FOTOGRAFIJE IZLOŽBE ovdje

VIDEO  PREDGOVOR IZLOŽBE ovdje

VIDEO INTERVJU O IZLOŽBI ovdje

VIRTUALNA    360°  TURA POSTAVOM IZLOŽBE ovdje

____________________

U jednom od prvih predgovora koje sam pisala za Ivu Zagodu spomenula sam kako njeni radovi sadrže puno kisika te nas uvlače u bestežinsko stanje. Referirajući se na vlastiti tekst, od kojeg je sada prošlo već pune 4 godine, moram istakuti kako je moje gledište ostalo identično. Upravo mi ta činjenica, kao i novi radovi ove autorice, izloženi u galeriji Loggia, daju prijeko potreban dašak optimizma u ovom svijetu trenutačno ionako prepunom neizvjesnosti.

Često sam naglašavala kako Iva ima nekonvencionalnu sposobnost sinestezije^[1]. Ovim predgovorom ne želim stavljati naglasak na disperziju sinestezije u povijesno umjetničkom značaju, tj. genealogiji, primjerice kroz opus dobro znanih umjetnika kao što su Kandinski ili Delaunay. Zapravo, ne želim stavljati naglasak ni u svoj njenoj relevantnosti za autoricu. Smatram kako nam spoznaja da je Iva sinesteta može na prvu stvoriti i neobjašnjiv odmak u smislu straha od nepoznatog; jer ono što nam je strano i/ili nedostižno, često u nama stvara nepotrebnu distancu. Nerijetko si kao promatrači nehotično podižemo „zidove“. Ta (protu)reakcija  može polučiti dvije oprečne polarnosti; ili da uzdižemo nešto, u ovom slučaju umjetničko djelo do nebesa, ili da se sustežemo od istog. Stoga sam stava kako je od iznimnog značaja Ivinim radovima pristupiti „hladne glave“, trezveno.

Nedavno mi je pod ruku sasvim slučajno došla monografija jedne bečke slikarice Marthe Jungwirth. Nemali broj njenih radova podsjetio me na Ivine, ponajviše u maniri korištenja snažnih kolorističkih akcenata unutar slike. Kompozicije se Marthi Jungwirth otkrivaju tijekom slikarskog procesa, radeći sinergiju između koincidencije i spekulacije.^[2] Njen proces jest, poput Ivinog direktno povezan s ritmom, te uključuje tijelo. Pokret; u Ivinom slučaju induciran tonom, sekvencom, najjasnija je poveznica, dodirna točka između dvije autorice. Gotovo „seizmografična“ umjetnost koju bismo mogli okarakterizirati kao mjerač titraja, u čijem slučaju platno postaje podloga na kojoj se mjere i bilježe pomaci u glazbi; intenzitet zarona autorice. Nijedna Ivina slika nema imalo naznake figurativnosti, što se recimo dogodilo s Jungwirth ili Twomblyijem u određenom dijelu njihovih opusa, no ne mora značiti da u budućnosti neće i kod ove mlade autorice.  Njen gestualni intenzitet fokusiran je na određeni segment slike dok ostatak ostavlja bestežinskim, uvlačeći nas u jedan sasvim atipičan apstraktni ekspresionizam.

Sve tri slike koje imamo prilike vidjeti napravljene su kombiniranjem tehnike akrila, ulja i ugljena, pri čemu linije, povlačene isključivo ugljenom, označavaju ritam, dok se boje referiraju na ton. Linije, potezi kistom predstavljaju dijelove skladbe koji autorici odgovaraju. Rekla mi je kako su joj bluetooth slušalice dale potpunu slobodu, pomislila sam u sebi, kakav lijep i plemenit primjer upotrebe tog gadgeta, po mom mišljenju u najmanju ruku bizarnog izgleda. Jedino, na taj način kada nije opterećena vanjskim šumovima zaranja u glazbu, u slikarstvo, jedan drugi svijet; utopiju, kakvoj svi težimo. U svijet gdje skladba zvuči kao vjetar koji puše a mi određujemo njegov kurs.

Tanja Škrgatić

[1] Sinestezija (starogrčki syn (ujedinjene) + aesthesis (osjeti); ujedinjenje osjeta)

je sposobnost jednog osjetila da osjeti podražaj drugog osjetila., Šuvaković M, Pojmovnik suvremene umetnosti, str. 570, Horetzky, 2005.

[2] U njemačkom idealizmu spekulacija ponovno dobiva povlašteno mjesto kao čista umna forma mišljenja: kretanje u kojem duh dolazi do samoga sebe, do svojega čistoga pojma, može se po G. W. F. Hegelu prikazati samo spekulativno, tj. tako da se ono nadosjetilno može prikazati u onom osjetilnom, a da se ne izjednači s njim. S druge strane, načelo je spekulacije »apsolutni identitet« identiteta i neidentiteta, tj. potpuno ukidanje suprotnosti između subjekta i objekta. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021.