Matea Šabić Sabljić / BRODI/ONA_Porinuće

FOTOGRAFIJE PROJEKTA ovdje

VIDEO ZAPIS PROJEKTA I INTERVJU S AUTORICOM  ovdje 

____________________

Matea Šabić Sabljić, BRODI/ONA_Porinuće 

u suradnji s Hrvatski pomorski muzej Split, HULU Split, ŠRD Lubin Matejuška

Matejuška, Trumbićeva obala 3

srijeda, 18.05.2022., 18 sati

Međunarodna pomorska organizacija UN-a ove je godine po prvi puta proglasila  18.05.2022.   Međunarodnim danom žena u pomorstvu, što se preklapa i s Međunarodnim danom muzeja, koji se već neko vrijeme obilježava tog istog dana.

Taj će uistinu jedinstven datum Matea Šabić Sabljić, vizualna umjetnica i autorica instalacije BRODI/ONA, u suradnji s partnerskom institucijom Hrvatskim pomorskim muzejom Split  i udrugom HULU Split  obilježiti performativnom akcijom PORINUĆA u lučici Matejuška s početkom u 18 sati, uz podršku ŠRD Lubin Matejuška.

Nastavak je to i logičan slijed umjetničke intervencije Matee Šabić Sabljić u Hrvatski pomorski muzej Split održane u sklopu 41. Splitskog salona “Ne posve izgubljeni jedni za druge” (23.11.-16.12.2021.) kustosica Ivane Meštrov i Ane Janevski. Tom je prilikom autorica intervenirala unutar stalnog muzejskog postava čiji dominantni historiografski narativ moreplovstva i brodogradnje izostavlja žensko prisustvo. U postav su se umetnule po obliku arhetipske brodice-njih šest- vlastoručno izrađene od nađenog drvenog materijala(objet trouvé), te premazane epoxy smolom. Paralelno s njima muzej su osvojile nove, po autoričnim subjektivnom ključu ispisane muzeološke legende, svojevrsni uljezi u stalni muzejski postav, ukazujući da u pomorstvu itekako ima mjesta za žene.

Ispisujući linije kontinuiteta, na porinuću će se vijoriti i 122 zastavice s imenima i kratkim biografskim opisima 122 pomorske heroine kroz povijest ali i sadašnjost, informirajući javnost o njihovim istraživačkim, navigacijskim, inžinjerskim i aktivističkim pothvatima.

Brodi/ona_ porinuće je posveta svim ženama koje su se oduprijele višestoljetnim zabranama i predrasudama po kojima je “žena nesreća na brodu”. Vrijedi napomenuti da iako je nakon niz stoljeća ženska ravnopravnost i pravo na jednako školovanje izboreno, žene sudjeluju s manje od 2% u svjetskoj pomorskoj industriji.

Ova performativna akcija Mateje Šabić Sabljić, osim što daje na vidljivosti mnogim lokalno i internacionalno prešućenim i zaboravljenim povijestima, prvenstveno je posveta svim onima koje su krčile puteve za nas, te solidarizacija s onima koje u tome ustraju i danas, gradeći tako bolja mora i sutra.

Ivana Meštrov

 

________________

CEREMONIJA IMENOVANJA I PORINUĆA FLOTE BRODI/ONA

umj.akcija i instalacija Matea Šabić Sabljić

Brodice su duge 4.5m, autorica ih je samostalno sagradila od recikliranog drva i epoxy smole, te ih posvetila pomorskim ženama koje su bile i jesu dio pomorske povijesti, unatoč zabranama i predrasudama da je “žena nesreća na brodu”. Iako su danas ravnopravne i imaju pravo na školovanje još uvijek sudjeluju s manje od 2% u pomorskoj industriji svijeta. Na ceremoniji će biti prisutno 6 kuma od 6 brodica koje će svečano dodijeliti ime svakoj brodici, te mornarke koje će brodice svečano porinuti u more i oploviti počasni krug lukom. Happening će koristiti manire svečanih porinuća ali estetiziranih u duhu poruke koju želi prenijeti: na jarbolima brodica će se vijoriti 122 bordo zastavice s imenima 122 pomorske heroine kroz povijest do danas.

 

IMENA BRODICA I KUME:

1.”TEUTA” “Gusarska kraljica” / Ilirska kraljica gusara koja je upravljala gusarskim flotama još u st.pr.Kr / kuma TEUTA TOMASOVIĆ, beba čije je roditelje stjecajem okolnosti intervencija u pomorski muzej Split BRODI/ONA autorice MŠS inspirirala da je nazovu po močnoj kraljici gusara

2.”SLAVA LUNARDOVA” “Žena koja je imala svoje brodogradilište” / , iz Trogira, zajedno sa svojim ocem kalafatom – majstorom Lunardom bila je suvlasnica škvera u Trogiru još u 13.st. / kuma dr. DANKA RADIĆ umirovljena ravnateljica Hrvatskog pomorskog muzeja Split, objavila je znanstveni rad “Trogirska tradicijska brodogradnja”, u kojem se spominje i Slava

3.”MARY LACY” “Prerušena brodograditeljica” / Eng., Prva žena koja se školovala kao šegrt za brodograditelja (prerušena u muškarca) g. te položila majstorski ispit dobivši službenu dozvolu za gradnju brodova 1770g.u Eng. Gradila je brodove cijelo vrijeme prerušena u muškarca ostvarivši i službenu mirovinu / kuma TONKA ALUJEVIĆ, morska spisateljica i pustolovka, plovila je morima, dvaput prešla ocean, a doplovila je, zajedno s tadašnjim partnerom, u najmanjem brodu na svijetu – gucu – do Festivala mora u francuskom Brestu.”

4.”JEANNE BARET” “Botaničarka, prva oko svijeta” / , Prva žena koja je oplovila svijet 1766.-1769. Francuska botaničarka se u potrazi za biljkama prerušila u muškarca; kao asistent svom partneru Philbert Commersonu na ekspediciji oko svijeta koju je vodio francuski istraživač Louis Antoine Bougainville / kuma LENA LOZIĆ, plovila je kao treća časnica na kontejnerašima I tankerima, sada je nastavnica u srednjoj pomorskoj školi

5.“RACHAEL PARSONS” “Ravnopravna inženjerka” / Inženjerka i zagovornica prava žena na zapošljavanje, jedna od prve 3 žene koju su na sveučilištu Cambridge studirale mehaničke znanosti, vodeća članica “Nacionalnog vijeća žena” zalagala se za jednak pristup tehničkim školama i fakultetima za sve, bez obzira na spol., osnivačica i prva predsjednica “Ženskog inženjerskog društva” (1919.-1921.) koje je promicalo zadržavanje žena inženjerki nakon Prvog svjetskog rata, podržavajući inženjerstvo kao karijeru za žene, te jedna od prve 3 žene primljene u “Kraljevski institut pomorskih arhitekata” / kuma MARICA NJEGOVAN, Još sedamdesetih godina prošlog stoljeća plovila je na brodovima Jadrolinije kao druga časnica i ravnopravna članica posade te tako postala prva žena na Jadrolinijinim brodovima.

6.“ELLEN MACARTHUR” “EkoRekorderka oko svijeta ” / Eng., 2005, osvojila je svjetski rekord za najbrže solo oplovljavanje svijeta, te je osnovala “Ellen MacArthur fondaciju” s ciljem da se ubrza prijelaz na regerativnu “cirkularnu ekonomiju”: gospodarski sustav koji se nosi s globalnim izazovima poput klimatskih promjena, gubitka biološke raznolikosti, otpada i zagađenja – ponovnom uporabom, dijeljenjem, popravcima, obnavljanjem i recikliranjem, kako bi se stvorio sustav zatvorene petlje, minimizirajući upotrebu ulaganja resursa, stvaranje otpada, zagađenja i emisije / kuma DUŠKA BOBAN, autorica knjige i izložbe Amorella – ploveći grad; fotografski esej i putopis o Amorelli – simbolu brodograđevnog Splita u suradnji s Nikola Bajto)

Brodice su 23.11-16.12.2021. porinute u Hrvatski pomorski muzej Split, u povijest pomorstva, a sada 18.05.2022. na prvi Međunarodni dan žena u pomorstvu i na Međunarodni dan muzeja bi ih porinuli u more, kroz povijest u budućnost pomorstva.

 

CEREMONIJA IMENOVANJA BRODA POVIJESNO

Ceremonije imenovanja broda su se održavale kako bi se novom brodu, njegovoj posadi i putnicima donijela sreća i sigurnost. Tradicija ceremonije imenovanja seže tisućama godina unatrag. Postoje dokazi da su Babilonci slavili porinuće brodova još u 3. tisućljeću prije Krista, a Rimljani, Grci i Egipćani pozivali svoje bogove da zaštite brodove prije početka putovanja. Tijekom vikinškog doba, između 8. i 11. stoljeća nove ere, Vikinzi su obilježavali događaj prolivanjem krvi. U srednjem vijeku vino se nudilo kao zamjena za raniju krvnu žrtvu, kako bi se udobrovoljilo bogove. Egipćani, Grci i Rimljani pozivali su svoje bogove da zaštite pomorce. Prizivana je naklonost bogova mora — Posejdona u grčkoj mitologiji, rimskog Neptuna. Sudionici porinuća brodova u staroj Grčkoj ovijenčavali su svoje glave maslinovim grančicama, pili vino u čast bogova, a novo plovilo bi polili vodom kao simbolom blagoslova. Svetišta su se nosila na grčkim i rimskim brodovima, a ta se praksa proširila i na srednji vijek. Različiti narodi i kulture oblikovali su vjerske ceremonije oko porinuća broda. Židovi i kršćani obično su koristili vino i vodu dok su pozivali Boga da ih zaštiti na moru. Kršćani su tražili zagovor svetaca i blagoslov crkve. Porinuće brodova u Osmanskom Carstvu pratile su molitve Allahu, žrtvovanje ovaca i prigodna gozba.