ZADOVOLJSTVO NAM JE
POZVATI VAS NA IZLOŽBU
_______________
NOA GERAS
GO WEST
_______________
SALON GALIĆ
ČETVRTAK 09.01.2020.
19:00 sati
Početak nove godine u Salonu Galić, otvara izložba skulptura pod nazivom Go West, mlade umjetnice Noe Geras. Od 9. siječnja imat ćete priliku pogledati izložbu koja dvjema komponentama progovara o pojedinačnim svjetovima svake osobe uronjene u makrokozmos prirode. Koncept obuhvaća dva temeljna životna odnosa. Čovjeka prema prirodi predstavljenog putem skulpture životinjske strvine i čovjeka prema drugom čovjeku predstavljenog serijom brončanih minijatura. Kustosica izložbe je Maja Pavlinić koja u predgovoru piše: „Pripovjedač ove priče je Aurox, nekoć moćna i snažna životinja, sada svedena tek na razinu strvine. Aurox je ovdje postavljen kao krajnji primjer posljedice nastale ljudskom destrukcijom i manipulacijom prirodom. Sažimanjem te ogromne strvine u mali, prizemni izložbeni prostor koji otežava slobodno kretanje u galeriji, najavljuje se drugi dio koncepta. Noa Geras povezuje ljudsko djelovanje nad prirodom s ljudskim međuodnosima propitujući koncepte migracija, ispreplitanja socijalnih i kulturnih krugova te neposrednih odnosa pojedinca prema drugima, strancima. Tema Drugog prožima koncept: serija minijatura na katu prikazuje bića kako putuju; oni su jedine osvijetljene točke potpune tame na katu galerije. Migracije su sastavni dio svakodnevice svih ljudi, međutim ovaj koncept bavi se društveno-ekonomski uvjetovanim migracijama. Simbolički, serija minijatura prikazuje: migrante kao nepoznanicu i promjenu koja se u matičnom okruženju može tumačiti i kao potencijalno opasna ili strašna. Na prvi pogled, vidimo samo fizički oblik tijela skulptura koje izgledaju animalno, čudovišno, potencijalno opasno. No pomnijim promatranjem bića ugledat ćemo, pod njima, njihovu ljudsku sjenu koja je bipedalna, jasnog obrisa glave i udova. Čudovišnost forme odjednom postaje prepoznatljiva i bliska. Ipak, povedemo li se inicijalnom opservacijom i uništimo li formu ovog životinjskog stvorenja uništit ćemo i njegovu ljudsku sjenu.
_______________
” Pripadnost je uvjet opstanka.Nju nasljeđujemo. Pronalazimo u svim kulturama. Bez pripadanja nema identiteta pojedinca.Alat kojim štitimo pripadnost je strah.Naš antagonizam prema nepoznatom je u tom kontekstu razumljiv.Ono što me zanima je naš odnos prema prirodi i prema drugom čovjeku. Može li se izaći iz okvira transgeneracijskog koda upisanog u nama,krenuti prema boljoj i humanijoj percepciji. Može li se naučiti bolje gledati? Možemo li se maknuti od svog straha od nepoznatog, drugog drugčijeg, a da još uvijek pripadamo? Možda je sposobnost suosjećanja ključ ali kako ga češće koristiti kad se strah uključuje prvi. Za strah nije potreban napor. Pomogla sam ponovno ubiti Auroxa, sveto evroazijsko govedo. Još jednom će se skriti iza riječi, istrijebljen. Za njim odlaze i druga bića noseći svoje sjenke. Strah me što će to biti s nama”
Noa Geras
