Gloria Oreb / Aurum

21. ožujka - 04. travnja 2008. u Dioklecijanovi podrumi

Zlato je kroz čitavu povijest civilizacije i umjetnosti imalo specifičnu ulogu. Po svojim karakteristikama izuzetno je zanimljiv materijal, jedan od najrjeđih u Zemljinoj kori, stoga i jedan od najcjenjenijih. Podatno je za obradu, otporno na veliki broj vanjskih utjecaja, trajno. Zbog svih tih karakteristika uvijek se koristilo za izrazito dragocjene predmete od posebnog značaja. U starome Egiptu prikaz faraonovog tijela bio je rađen u zlatu, skulpture grčke i rimske umjetnosti ukrašavane su zlatom, a pojavom kršćanstva ono se koristilo za izradu najsvetijih predmeta. Danas zlato nosi nešto izmijenjenu ulogu, iako ga još uvijek povezujemo s raznim posebnim vrijednostima – izuzetna dostignuća (primjerice u sportu) nagrađuju se zlatom, koristi se i kao simbol imućnosti i trajnosti, te da bi se naglasio određeni status (sjetimo se zlatnih kreditnih kartica).

Glorija Oreb bira zlato kao materijal kojim radi prvenstveno zbog njegova simboličnog značenja. Koristi se analogijom simbola zlata i sunca. Sunce, kao izvor života oduvijek se povezivalo sa zlatom kao materijalom, s kojim i dijeli isti simbol – kružnicu s upisanim središtem. Upravo je taj simbol/ znak početna točka rada Glorije Oreb. Motiv razrađuje geometrijom – iz kružne osnove izvodi sve ostale oblike – dijeli ga, prepolavlja, ucrtava razne forme koje se u svojoj osnovi uvijek referiraju na početni krug. Motive na crno obojena kvadratna platna i postavlja ih u prostor u grupama. Posebno je zanimljiv izbor materijala – koristi se čistim zlatnim listićima, a ne bojom. Ovakvim postupkom kroz sam materijal naglašava i njegovu simboliku. To nije više samo ucrtani znak, refleksijom dobiva i dodatnu dimenziju. Oblici kao da emaniraju vlastitu svjetlost – postaju mala izvorišta energije. Ovakvi predmeti u sebi objedinjuju svu simboliku i oblika i materijala, te evociraju neke davne ritualne predmete i prikaze.

Simboliku Glorija Oreb proširuje i na odabir prostora postavljanja i vremena otvaranja izložbe. Radove postavlja u jednoj od prostorija podruma Dioklecijanove palače, koja i sama često potiče čitanja arhitekture vezane uz simboliku sunca. Dimenzije i karakter antičkih prostora dodatno naglašavaju eteričnu kvalitetu Glorijinih radova. Simbolički krug biva zatvoren datumom otvaranja same izložbe – točno na proljetnu ravnodnevnicu.

Jasminka Babić

Read more...