Manuela Pauk / Život pod velikim pritiskom
______________________
Psihodelični kradljivci mora
Bestijarij Manuele Pauk sve je veći i raznorodniji. Premda još spada u mlade umjetnice, bilo bi zgodno na jednom mjestu vidjeti cijeli njezin zoo. Ima tu i bića koja možda na prvu ne doživljavamo kao mila, ali rekla bih da je to pitanje osobnog iskustva (npr. žaba može imati ambivalentne asocijacije). A kiparica ne da se uvući u jeftinu zamku antropomorfizma – ostaje vjerna odabranim oblicima kojima umjetničkom preobrazbom podari novi život.
Eto je sad s motivom iz mora jer i sama je s mora. Morski puž beskućnik. Malo antičko božanstvo. Jedini brat Nereida, sin jedinac Nereja i Doride. Nerit je bio prva Afroditina ljubav. Bio je najljepši muškarac svijeta. Nije htio s njom poći na Olimp i ojađena ga je pretvorila u puža. Ostao je lijep, za nas neznatan. Imali smo mašte kad smo ih imenovali: “klaun”, “neven”, “plesač”, “zmaj”, “morski zekan”.
Neznatan, kao i mnoga morska bića – sve dok ne dođe vijest da su izumrla. Skrivena ljepota morskoga dna ovdje iz Manuelinih ruku u dva vida: na svjetlu da opazimo te nježne oblike, podatne, u raskoši boja; u mraku da svjetlucanjem pokažu svim neprijateljima koliko su opasni. Otrovom neprijatelja se naoružaju. Psihodelični kradljivci mora. Pipcima dodiruju, kušaju, njuše. Perjanica od škrge je poput periskopa. Na njihovu sreću – nisu nam na jelovniku, stoga nebitni. No, mogli bismo ih doživjeti sada kroz zemljanu formu oblikovane, ljudskom rukom oslikane kao bića više od želatinozne mase, bilo sićušna, bilo divovska (od vrste). Savršeno sjednu na dlan: “stopalom” za hranjenje.
Iz mora smo izašli, u more ćemo se vratiti. Pepeo smo smislili u civilizaciji. Na dva stopala. Zaboravili da smo počeli s jednim kao i ovaj golać. Hermafrodit usamljen na morskom dnu. Preživjet će i kad mi sebe uništimo. Valoviti rubovi stvorenja smiješe nam se.
Jadranka Pintarić
Manuela Pauk rođena je 1994. godine u Zagrebu, a odrasla je u Šibeniku. 2018. godine je diplomirala Kiparstvo na ALU u Zagrebu. U svom radu kroz prostorne instalacije i skulpture istražuje odnos civilizacije i prirode.
Samostalne su joj izložbe Priroda i društvo u Galeriji Kazamat u Osijeku (s Anom Ratković Sobotom i Miom Marijević Akrap), Život pod velikim pritiskom u Galeriji Šira u Zagrebu (2022.), Žabe u Galeriji sv. Krševana u Šibeniku (s Tarom Beatom Racz, 2021.), Stari svijet u Galeriji Nest u Zagrebu (2020.), Kroj za kornjaču u Memorijalnoj zbirci Jozo Kljaković u Zagrebu (2020.), Ludički juriš u Galeriji Matice Hrvatske u Zagrebu (2019.) i Galeriji sv. Krševana u Šibeniku (2018.) i Muze u Knjižnici Marije Jurić Zagorke u Zagrebu (2018.).
Bitnije skupne izložbe na kojima je izlagala su Trijenale kiparstva u Zagrebu (2022.), Bijenale keramike u Aveiru, Portugalu (2021.), Salon mladih, izložba Situacija u Galeriji Forum u Zagrebu (2020.), 90 days lockdown u Luxelakes galeriji u Chengdu, Kini (2020.), Narudžba je naša umjetnost u Garaži Kamba u Zagrebu (2019.) i 40. Splitski salon u Splitu (2018.), gdje je bila među pet finalista za nagradu salona. Također je bila među pet finalista za nagradu za mlade umjetnike Zlatna lubenica (2022.).
Drugi bitniji projekti su joj projekt Plastic sea turtle gdje je mentorirala studente Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu u produkciji skulpture kornjače od morskog otpada i izlaganje u sklopu festivala Okolo sa radom u javnom prostoru „Zastor se podiže“. Radovi „Adwaita“ i „Češer“ su joj otkupljeni kao dio zbirke Hrvatskog prirodoslovnog muzeja.