Urlić Krešmir

„OPSTANAK“

Bogat život podmorja motivska je potka znatnog dijela opusa akademskog slikara Krešimira Urlića. Od ponuđene raskoši Urlić je odabrao jata riba s bezbroj jedinki, prikazujući mnoštvo u treptaju struje, s primjetljivom pravilnošću putanje oblikujući sitne stvorove mora. Urlić do pojedinačne čitkosti postiže jedinstvenost dojma prizora u kojem vitalitetu organičkog suprotstavlja silnice svjetla, s dosegnutom napetošću sastavnica, vibriranja površine u svakom njenom segmentu, potenciranom lučnom kompozicijom. Dinamičnost i osnovna organizacija scene sugeriraju neprekidnost obnavljanja života, što djelima daje i simboličnu konotaciju. U prepletu riba, njihovim nakupinama, udaljavanju u približavanju, ritmičnom skladu jata Urlić postiže uzbudljivost uprizorenja, potaknutog i nijansiranjem plavetnila od neprozirnosti dubine do otvorenosti svjetlu. Osjetljivošću za pomake tona Urlić je osvojio bezmjerje prostora u kojem su ribe u kadar slike privučene slikarskim htjenjem umjetnika. U isječku podmorja Urlić prati njihovu razigranost, te se čini kao da ulaze i izlaze iz fizičke datosti slike u kojoj promjenjivost svjetla, ponekad s akcentima do punine bljeska, postaje orijentir prema blistavosti iznad mora koja oplemenjuje život u njemu. Prateći pravilnosti u zakonitostima prirode, u kretanju velikih jata riba, Urlić se u razložnoj mjeri priklonio izvjesnoj ornamentalnosti, kojom uređenost neobičnog krajolika ne negira pulsiranje svakog gradivnog traveja. Atraktivnost ima pokriće u sadržaju slika, prelaska iz prividnog nestajanja u nastajanje, propitkivanja smisla upućenosti svjetlu. Slika svojoj dvodimenzionalnosti naznačuje oprostorenja svjetla, a reljefi ili instalacije donose ga i u taktilnoj dimenziji. Urlić kombinatorikom mreža i riba stvara mediteransku ugođajnost, pa se tako i novom instalacijom, osmišljenom za konkretni izložbeni prostor, pruža niz asocijacija na tradiciju i posebnosti kraja doživljenih u dijalogu sa slikama na zidovima, čime raznovrsnost likovnih vrsta Urlićevoj izložbi daje intrigantnost slojevitog iščitavanja.
Jedna od njih je i ikonografija kršćanstva. Riba je prisutan motiv već od najranijih dana kršćanske umjetnosti. Simbol je Krista. Znano je da pet slova grčke riječi za ribu ikht'­­­­­­ys sadrži početna slova u prijevodu za monogram Isus Krist, Sin Božji, Spasitelj. Zasigurno je Urlić imao u vidu i to značenje ribe, kao i njenu simboličnu odrednicu za krštenje. Ozračje sakralnog tako je Urlić utkao u objektivno realistična uprizorenja, u slikarska ostvarenja dojmljivih dosega, inventivnosti i zavidne vještine izvedbe. (Stanko Špoljarić)

SAMOSTALNE IZLOŽBE:

„Opstanak“ 25.09.-15.10.2009.g. Galerija „Idealni grad“, Argentinska 5,Zagreb
„Put“ 19.10.-02.11.2011.g. Gradska galerija Antuna Gojaka, Makarska