Finalisti Nagrade Radoslav Putar / FINALE 2026! / Izložba finalista i dodjela Nagrade Radoslav Putar
Nagrada Radoslav Putar, najznačajnije hrvatsko priznanje za mlade likovne umjetnike i umjetnice, 2026. godine obilježava svoje 25. izdanje. Izložba finalista i dodjela nagrade po sedmi se put održala u Splitu, u Salonu Galić, u suradnji Instituta za suvremenu umjetnost iz Zagreba i Hrvatske udruge likovnih umjetnika – Split.
Multimedijska umjetnica Dina Gligo iz Zagreba dobitnica je ovogodišnje nagrade “Radoslav Putar”.
_____
O NAGRADI
Nagradu Radoslav Putar je 2002. godine utemeljio Institut za suvremenu umjetnost iz Zagreba, sa svojim međunarodnim partnerima. Nagrada Radoslav Putar dodjeljuje se kao dio međunarodne mreže YVAA – Young Visual Artists Awards koju čine organizatori sličnih nagrada u 12 europskih država.
Nagrada Radoslav Putar ove se godine dodjeljuje 25. puta hrvatskom likovnom umjetniku/ici do 40 godina starosti, u suradnji Instituta za suvremenu umjetnost iz Zagreba s Hrvatskom udrugom likovnih umjetnika – Split i Galerijom S iz Koprivnice.
Nagrada se sastoji od dvomjesečnog boravka u Residency Unlimited u New Yorku, samostalne izložbe u Institutu za suvremenu umjetnost u Zagrebu, produkcije multioriginala u suradnji s Galerijom S iz Koprivnice te mjesta u žiriju Nagrade Radoslav Putar sljedeće godine.
Laureati Nagrade Radoslav Putar su do sada bili:
Tabja Dabo 2002.; Nika Radić 2003.; Igor Eškinja 2004.; Antun Božičević 2005.; Tina Gverović 2006.; Vedran Perkov 2007.; Marko Tadić 2008.; Goran Škofić 2009.; Davor Sanvincenti 2010.; Marko Marković 2011.; Miran Blažek 2012.; Dina Rončević 2013.; Igor Ruf 2014.; Dino Zrnec 2015.; Niko Mihaljević 2016.; Matej Knežević, 2017.; Ana Kuzmanić, 2018.; Predrag Pavić, 2019.; Damir Sobota 2020.; Lana Stojićević 2021.; Glorija Lizde 2022.; Mihael Klanjčić 2023.; Nikica Jurković 2024.; Vladimir Novak 2025
_____
OVOGODIŠNJI FINALISTI
Finalisti Nagrade Radoslav Putar 2026.:
DINA GLIGO, Zagreb (1986.) –
IVAN GUNDIĆ, Koprivnica (1993.)
NIKOLINA KUZMIĆ, Split (1994.)
KRISTIJAN POPOVIĆ, Brdovec (1998.)
________________
Žiri Nagrade Radoslav Putar 2026 radio je u sastavu:
Vladimir Novak
umjetnik, Zagreb, dobitnik Nagrade Radoslav Putar 2025.
Petra Dolanjski Harni
kustosica, voditeljica Galerije Prozori, Zagreb, poziv za kustose do 40 godina starosti, Zagreb
Sabina Oroshi
kustosica, Museo Lapidarium, Novigrad /Cittanova, poziv za kustose do 40 godina starosti
Darko Šimičić
voditelj Instituta Tomslav Gotovac, Zagreb
Maria Vassileva
kustosica, Voditeljica Nagrade BAZA, Sofia, Bugarska
_____
SUOSNIVAČI I ČLANICE
Češka, Nagrada Jindrich Chalupecky
Slovačka, Nagrada Oskar Čepan
Hrvatska, Nagrada Radoslav Putar
Kosovo, Nagrada The Artist of Tomorrow
Srbija, Nagrada Dimitrije Bašičević – Mangelos
Makedonija, Nagrada Danes
Bosna i Hercegovina, Nagrada Zvono
Slovenija, Nagrada skupine OHO
Bugarska, Nagrada Baza
Albanija, Nagrada Ardhje
Mađarska, Nagrada Leopold Bloom
Crna Gora, Nagrada Milčik
_____
PARTNERI
Trust for Mutual Understanding, New York; Residency Unlimited, New York; HULU – Split, Galerija S, Koprivnica; Vizkultura, Zagreb
POKROVITELJI
Ministarstvo kulture i medija RH, Grad Split, Zaklada Kultura nova, Turistička zajednica Split, Splitsko – dalmatinska županija, Europlakat
_____________
Radoslav Putar (Varaždin 20.7.1921. – Zagreb 18.7.1994.), znameniti povjesničar umjetnosti i likovni kritičar svojim je radom bitno usmjerio hrvatsku kulturnu scenu prema suvremenom likovnom jeziku. Njegov rad važan je i s društvenog aspekta jer je promovirao ideje demokracije i zagovarao dijalog, toleranciju, slobodu izražavanja i otvorenost prema drugim kulturama. Danas je teško zamisliti u kojoj mjeri je njegov rad bio herojski, a sasvim pouzdano možemo ustvrditi da je njegov doprinos teoriji i praksi ključni segment suvremene hrvatske umjetnosti i kulture. Inicijativa Instituta za suvremenu umjetnost Zagreb da nagradu imenuje Nagrada Radoslav Putar zrcali želju da se promoviraju jasni stavovi, aktivno sudjelovanje i visoki profesionalni standardi, kao alati afirmacije demokratskih procesa, međuovisnih s razvojem kulture, kulturnih institucija i umjetnosti u Hrvatskoj.
DINA GLIGO (1986.)
Diplomirala malu plastiku i medaljerstvo (MFA) pri ALU Zg 2012. Aktivno (su)djeluje u području suvremenih transmedijskih umjetničkih praksi; inicira i izlaže u području vizualne, digitalne, internetske umjetnosti.
Od 2014. suosnivačica i umjetnička voditeljica umjetničke organizacije Format C, organizacije s fokusom na umjetničkom istraživanju, eksperimentalnoj medijskoj umjetnosti i suradničkom stvaralaštvu. Kontinuirano organizira Inquiry Inc. produkcijski program digitalne umjetnosti (od 2016.), /’fu:bar/ festival glitch umjetnosti (pokrenut 2015.), mrežni umjetnički projekt Pivilion (od 2016.) i mnoge druge.
Njezina umjetnička praksa fokusirana je na rad sa digitalnim sustavima i infrastrukturama kao prostorima stvaranja, komunikacije i zajedničkog djelovanja. Od 2015. kroz dugotrajni projekt Pivilion razvija procese koji ispituju kako najnovije tehnologije mogu podržati djelovanje i okupljanje privremenih zajednica oko otvorenih, distribuiranih i varijabilnih medija. (U suradnji s Vedranom Gligom.) U središtu njezinog interesa nisu objekti, nego protokoli i načini na koji se informacije, stvaralaštvo i autorstvo kreću kroz sustav umjetničke produkcije.
IVAN GUNDIĆ (1993.)
Završio je prijediplomski studij na Fakultetu političkih znanosti te diplomski studij fotografije na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Dobitnik je dviju Rektorovih nagrada i Dekanove nagrade za diplomski rad. Dobitnik je više priznanja, uključujući nagradu na Međunarodnom studentskom bijenalu, nagradu Muzeja likovnih umjetnosti u sklopu 36. Salona mladih HDLU-a, Grand Prix Sarajevo Photography Festivala, te nagradu Ex Aequo na 29. Slavonskom bijenalu.
Njegova umjetnička praksa temelji se na mediju fotografije, ali ga rijetko koristi u klasičnom obliku. Uz fotografiju, koristi i druge medije poput zvuka, videa i performansa. U fokusu njegova interesa nalaze se teme memorije, jezika, društva i identiteta, s posebnim naglaskom na istraživanje odnosa između ljudi i slika, kako u osobnom i intimnom, tako i u širem društvenom kontekstu. Uz umjetnički rad, aktivno se bavi i edukacijom. Od 2021. godine djeluje kao umjetnik-mentor i predavač u sklopu škole suvremene fotografije Drugi kadar.
NIKOLINA KUZMIĆ (1984.)
Studirala je na Umjetničkoj akademiji Split, preddiplomski studij, završila 2016. godine u klasi prof. Deana Jokanovića Toumina. Diplomirala je na Umjetničkoj akademiji Split, diplomski studij; diplomirala 2019. godine u klasi prof. Nine Ivančić. Pohađala je Art, Science and Health Master of ArtsOnline Pilot Course, 2022. Bila je finalistica Nagrade Radoslav Putar 2024. godne.
Njezin se rad temelji na igranju s klasičnim muzejskim prezentacijama, a jedan od aspekata koji je intrigira je prostor koji se odnosi na razne hetorotopije, bilo da je riječ o arhivama, muzejima, grobljima, kao i bolnicama te osobnim zbirkama. Drugi element koji označava njezino umjetničko stvaralaštvo jest živo fizičko tijelo, odnosno organizam u svojoj materiji – meso, geni, kosti i koža.
KRISTIJAN POPOVIĆ (1998.)
Diplomirao je na ALU-u 2025. godine u klasi doc. art. Predraga Pavića. Boravio je 2023./2024. na Kraljevskoj akademiji likovnih umjetnosti u Antwerpenu. Od 2018. aktivno djeluje na području kazališne i filmske scenografije. Izlagao je na brojnim skupnim izložbama i tri samostalne izložbe. Dobitnik je Rektorove nagrade (2021./2022.), 3. nagrade za mlade umjetnike Ivan Kožarić MSU-a u Zagrebu (2022.), 1. nagrade na natječaju Starter Prize na Kraljevskoj akademiji likovnih umjetnosti u Antwerpenu (2023.) te pohvale Summa cum laude ALU u Zagrebu 2024.
Sklon je istraživanju društvenih pitanja i situacija koje se pojavljuju unutar specifičnog konteksta mjesta u kojem boravi. Radi konceptualno, često koristeći performans, skulpturu, umjetničke knjige i instalacije. Često se koristi humorom i ironijom, kako bi svoje radove učinio publici pristupačnijima, ne umanjujući složenost problema.
Obrazovanje u kazališnoj i filmskoj scenografiji pomaže mu oblikovati način pristupa prostoru, kombinacijom konceptualnog razmišljanja s prostornim i performativnim strategijama, konstruira participativne situacije.